Godišnje kroz opštinu Požega prođe četiri miliona ljudi. Šta uraditi da jedan broj njih ostane dan ili višeturistički. Šansa se između ostalog nalazi u selima, koja svojim položajem, lepotom, čistom vodom i  vazduhom, obiljem zdrave hrane, dobrih domaćina idealna za intenzivniji razvoj seoskog turizma.

Tokom realizacije projekta „Seoski turizam- šansa za razvoj opštine Požega“ novinari portala „Užicemedia“ obišli su nekoliko sela, posetili one koji se bave turizmom, zabeležili ono što ih okupira, pisali o onome što je urađeno, kakvi su dalji planovi. Nastale su reportaže, a svako selo ima neku svoju posebnost, draž, svako pleni lepotom. I Tometino Polje, Gornja Dobrinja, Roge, ali i druga sela i ono što je prvi utisak je da su idealni za razvoj turizma.

Nije na odmet podatak da nijedna opština niti grad u Srbiji, nemaju toliko manifestacija i praznika za dušu i oči koliko Požega, ali ih treba više promovisati. Svako požeško selo ima svoju manifestaciju:

U selu Gorobilju je jaretinijada, u Rečicama – pasuljijada, u Zaselju – kupusijada, u Otnju –prasetinijada, u Čestobrodici – gulašijada, u Dražinovićima – čvarkarijada, u Bakionici – svaštarijada (spremaju se specijaliteti: kupus, pečenje, riba, sarma…. a sve to prati izvorna muzika i  takmičenja u višeboju), u Pilatovićima – jagnjetinijada, štraparijada –  takmičenje u vuči balvana konjima…

Pođimo redom. Banja Roge je skup projekat, vrednan više miliona evra, što su za lokalnu samoupravu kakva je Požega ogromna sredstva i nije u mogućnosti da ih obezbedi, napominje za „Užicemedia“, Milan Božić, predsednik opštine Požega, uz tvrdnju da su otvoreni za saradnju.

Mora da se uključi tu država, imajući u vidu da je u pitanju banja, prirodno bogatstvo, svi zajedno na tom projektu moramo da radimo. Šteta je što je banja u tako lošem stanju. Ali i pored toga ima posetilaca. Kada pričam o banji pričam i stigdim se, jer smo dozvolili da takvo bogatstvo od otiče neiskorišćeno,- kaže Božić.


Milan Božić, predsednik opštine Požega

Tu su i dalje nerešeni imovinski odnosi. Svake godine odvajamo dva do tri miliona za otkup zemljišta u blizini banje Roge, nikako da se stvore uslovi da ga otkupimo.

Za ovu priliku izdvajamo deo Iz reporterske beležnice i celinu Mit o banji, uvaženog kolege, uz podsećanje, da je ovo napisano davne 1960. godine, a da se do danas gotovo ništa nije promenilo. Možda ima koji kilometar asfalta više.

Duboko usečena među brdima, stešnjena i opkoljena šumom, jedva se primećuje. Sve je to tako skromno, a možda i manje od toga. Jer, nekoliko baraka i zidanih kućica deluju kao par gljivica bačenih sa neba. Ispred kupališta sedi nerkoliko podbrađenih žena i ljudi. Pričaju. O čemu? Svakako o ljudima i stvarima oko sebe. O godini koja nije najbolje ponela, o tome kako šljiva skoro nema i puste rakije biće samo za lek.

Ispred restorana je zvučnik. Razležu se zvuci nekog tihog valcera i gube u beskrajnom prostranstvu šume i huci reke koja protiče kroz ovo malo naselje brvnara i kućica od ćerpiča. Tu, po kućicama smešteno je oko 150 gostiju. Oni svakim danom sve više pristižu. Dolaze sa svih strana: iz Čačka, Kosjerića, Čajetine, Guče, Valjeva, Šapca… Prošle godine ovde su boravili i dvojica starijih ljudi iz Rijeke. Obećali su da će i ove godine doći, jer im banja godi…

Predsednik požeške opštine ističe da se ponose selom kao što je Gornja Dobrinja. Živopisno požeško selo, rodno mesto Knjaza Miloša, pre tri godine u centru sela obnovljen je i proširen spomen kompleks Knjazu Milošu.

Požeško selo Prilipac poznato je po letnjoj Umetničkoj koloniji, koja se održava 24 godine, i okuplja, ne samo umetnike iz cele bivše  SFRJ, već i iz inostarnstva.

– Većina požeških sela ima manifestaciju koja je karakteriše, Prilipac je poznat po likvnoj koloniji, 20 godina, od Male Gospojine, desetak dana traje svake godine. Okuplja renomirane umetnike, iz zemlje, Rusije, Češke, Velsa. Milan Popović, sveštenik je nosilac posla i njegova porodica. Kroz tu manifestaciju prođe i više od hiljadu i po ljudi, – kaže Milan Božić, predsednik opštine Požega i nastavlja priču o ostalim selima.

Zatim, tu je Gorobilje, poznato ne samo po jaretinijadi, već po crkvi brvnari, ali i po vrednim domaćinima voćarima, ratarima, stočarima kod kojih se uvek može probati zdrava, organska hrana, priča i dodaje:

Strategija razvoja opštine od dolaska na vlast je isto tretiranje seoskog i gradskog područja. U seoskom području nastojimo da osposobimo infrastukturu, pre svega putnu, što je veoma bitno jer nekada pre 20 godina je bila problematična sturja, pa telefoni, kasnije je stigla na red voda i sve je to bezmalo rešeno. Oko 90 odsto seoskog područja je pokriveno sa sitemom Rzav, ostalo je još par sela a to ćemo ove i nardne godine da uradimo. Tako da možemo da se u narednom periodu više baziramo na razvoj turizma.

Radi se u selima i po pitanju izgradnje objekata. Sa školom Petar Leković“ i Planinarskim društvom postignut je dogovor o koriščenju jednog objekata u Tometonom polju za planinarski dom. To je finansirala lokalna smaouprava.

Ove godine bilo je više paljevina, imamo jednog povratnika osnovao je Dobrovoljno vatrogasno društvo Tometino Polje, napravljen je objekat. U Tometinom Polju, Ljuticama, Duškovcima, lokalna samouprava finansra dosta toga. Direktno u turizam osim u TO Požega ne ulažemo za sada, nemamo budžetsku poziciju ali se izdvaja za putnu infrastrukturu, za ostale potrebe meštana na selu. Turistička organizacija je aplicirala i dobili su sredstva za stazu u Tometinom Polju. Sve polako dolazi u nekakav red.

Ulaganje u turizam mora se povećati, iskoristiti netaknuta priroda gde nema fabrika, gde se ljudi bave poljoprivredom i stočarstvom.

Nismo moram prizanati sve potencijale iskoristili ali imamo predispozicije za bavljenje turizmom. Trudimo se, asfaltirano je više atarskih puteva, uložili smo 70 miliona u 200 km. Ove godine imali smo tri vanredne situacije. Dosta sredstava samo iscrpeli, neke pozicije u budžetu su ukinute da bi ovo isfinansirali. Dobro je i da je država prepoznala naše potrebe i Vlada je izdvojila za te namene negde oko dve milijarde što za infrasturkutu, što za objekte, klizišta, – kaže Božić.

 – Oko 90 odsto teritorije Požege je pokriveno sa vodovodom sa sistema Rzav, u naredne dve godine sve će biti kompletirano. Na kompletnom području opštine vršimo zamenu sa led sijalicama, to je investicija već više od deset godina, gde je izdvojeno više od 2,5 miliona evra. Nadamo se uštedi koja neće biti mala.

Da bi upotpunili priču o razvoju turizma, značaju za lokalno stanovništvo, opštinu, evo i nekoliko podataka. Stručnjaci su izračunali: ako bi, recimo, jedno seosko domaćinstvo imalo dve sobe sa po dva kreveta i izdavalo ih strancima 200 dana godišnje po 20 evra za jedan pun pansion, to je prihod od 16.000 evra. Kad bi se samo 10 odsto stanovništva Srbije bavilo turizmom, to bi  značilo dodatni prihod od 1,6 milijardi evra godišnje (prihod od turizma u Srbiji prošle godine bio je 1,5 milijardu dolara). 

Nekoliko primera ilustruje činjenicu da intezivniji razvoj seoskog turizma može promeniti sliku sela, zaustaviti njegovo nestajanje, vratiti mlade, školu, život. Miris sveže pokošene trave, tek ispečenog hleba, maline u zrenju, pečene paprike ajvaruše, obavezno meze od jutra do večeri… sve je to i danas srpsko selo, melem za dušu, praznik za oči, odmor od užurbane svakodnevice, od tranzicionih trzavica, terora savremene komunikacije, i lepota i mir. Savršeni spoj prirode i čoveka, tradicije i modernog, čistotom duše domaćina, seljaka koji zna da ugosti i dočeka i putnika namernika, i gosta izdaleka, onog koga ne razume dok govori, ali mu pogađa želje…

 I to svima godi, ma odakle ko dolazio! Zbog toga je seoski turizam, kažu, razvojna šansa.

Treba je iskoristiti. A opština Požega ima sve predispozicije da se ljudi u selima bave više turizmom i ugoste što više domaćih i stranih gostiju.

Tekst je nastao u okviru projekta SEOSKI TURIZAM- ŠANSA ZA RAZVOJ OPŠTINE POŽEGA , koji realizuje Udruđenje „Užicemedia“ na istoimenom Portalu https://uzicemedia.rs/, koji je sufinansiran sredstvima Opštine Požega.

U OKVIRU OVOG PROJEKTA NASTALI SU SLEDEĆI TEKSTOVI:

IZ LONDONA U TOMETINO POLJE MELISA I ZORAN ĐUKIĆ VOLE PRIRODU I SRPSKU TRADICIJU

SEOSKI TURIZAM U POŽEGI U DOMAĆINSTVU MIRE I UROŠA ĐONOVIĆA U BANJI ROGE

JEDAN DAN U TOMETINOM POLJU OVDE JE LEPO ŽIVETI!

INTERVJU DANIJELA MILOSAVLJEVIĆ U SELIMA JE ŠANSA ZA RAYVOJ TURIZMA OPŠINE POŽEGA 

GORNJA DOBRINJA ŠANSA ZA RAZVOJ TURIZMA U OPŠTINI POŽEGA

PRVI JABUKA FEST ZA ŽIVOT POŽEŠKE BUDIMKE

POSETIOCI ROŠKE BANJE O LEKOVITOSTI I TURISTIČKIM POTENCIJALIMA

- Advertisement -