Tri generacije Đenića: Zlatiborci njihov doprinos ne zaboravljaju tako da biblioteka u Čajetini nosi ime Ljubiše R. Đenića, dok je Milisav Đenić ove godine objavio 20. knjigu o zavičaju „Biografski leksikon Zlatibora“, a Snežana Đenić, direktorka biblioteke, autorka je devet devet knjiga, brojnih izložbi i edukativnih televizijskih emisija.

Biblioteka „Ljubiša R. Đenić“ je respektabilna ustanova kulture, koja postoji više od 100 godina, čija je misija da promoviše pismenost i neguje kulturu čitanja i doživotnog učenja, podižući svest o lokalnom i nacionalnom kulturnom nasleđu.

Tri generacije Đenića: Snežana Đenić

– Pored osnovne bibliotečke delatnosti, važan segment našeg rada je kulturno-prosvetna delatnost kojoj je dat poseban značaj, tako da su organizovane brojne kulturne manifestacije kao što su promocije knjiga, književne večeri, tematske izložbe, pozorišne predstave, muzički koncerti, predavanja, – kaže Snežana Đenić, direktorka Biblioteke „Ljubiša R. Đenić“ u Čajetini.

Snežana Đenić (Foto: Nikić)

Ona ističe da „ustanove kulture i druge srodne ustanove na teritoriji Opštine Čajetina, svojim redovnim programskim aktivnostima, s jedne strane omogućavaju dinamičan kulturni život lokalnog stanovništva a sa druge, atraktivnu turističko – kulturnu ponudu, koja može da privuče turiste da bolje upoznaju naše osobene kulturne potencijale.

Kultura je važan činilac turističke privrede i to onog dela koji počiva na kulturnim vrednostima, kao motivima turističkih putovanja, tako da će njihova uloga u budućnosti biti sve značajnija.

Ako znamo da je cilj kulturnog turizma saznanje o istoriji, načinu života i duhovnoj kulturi određene regije, onda u tom smislu posebnu ulogu imaju institucije kulturekoje svojim programima doprinose razvoju kulture, izgradnji kulturnog identiteta i na taj način postaju značajan potencijal kulturnog turizma,koji danas doživljava svoju ekspanziju“, naglasila je Đenić.

U „Biografskom leksikonu Zlatibor“ navedeno je da Snežana Đenić, istoričar, muzejski savetnik, rođena je u Čajetini, u porodici oca Milisava i majke Milenije, rođene Aćimović. Osnovnu školu Dimitrije Tucović, završila je u Čajetini kao nosilac Diplome Vuk Karadžić, Gimnaziju „Miodrag Milovanović Lune“ u Užicu, a diplomirala je na Filozofskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu, grupa za istoriju.

Po završetku studija, bavila se istraživanjem bogate kulturno – istorijske baštine zlatiborskog i užičkog kraja, a kao rezultat tog rada objavljen je veći broj stručnih i naučnih radova i publikacija.

Od 2003. godine, obavljala je poslove direktorke Muzeja na otvorenom Staro selo Sirogojno, gde je uspostavila sistem zaštite muzejskog fonda, sistem dokumentacije pokretnih kulturnih dobara po utvrđenim međunarodnim standardima.

Od 2005. godine, obavlja poslove direktorke Biblioteke „Ljubiša R. Đenić“ sa muzejskom zbirkom u Čajetini. Oranizatorka je brojnih kulturnih manifestacija u svrhu popularizacije knjige kao i dobre organizacije kulturnog života u varošici.

Pokrenula je brojne kulturne programe koji su imali za cilj očuvanje i prezentaciju kulturnog nasleđa, očuvanje kulture sećanja, razvoj kulturnog turizma kao i razvijanje svesti o značaju kulturnog identiteta lokalne zajednice.

Tekst z „Vesti“, avgust 1954. godine

Pored redovne bibliotečke i muzeološke delatnosti, proučava oblast materijalne i nematerijalne kulture zlatiborske regije. Svojim radom doprinela je zaštiti i prezentaciji Erskog humora koji je, zahvaljujući tome, upisan u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije i tako prepoznat kao deo kulturnog identiteta srpskog naroda.

Pokrenula je inicijativu za izdvajanje Muzejske zbirke i osnivanje muzeja kao samostalne ustanove kulture, čiji je cilj negovanje kulture sećanja na znamenite istorijske ličnosti i istoriju turizma na Zlatiboru.

Zatim, veoma značajne izdavačke delatnosti u okviru koje je izdat čitav niz monografskih publikacija, koje daju značajan doprinos ukupnoj izdavačkoj delatnosti Zapadne Srbije. Inicijator je pokretanja Zbornika Zlatiborski letopis čiji je urednik i član izdavačkog saveta. Član je redakcije časopisa Istorijska baština (M 53), Istorijskog arhiva u Užicu.


Autorka je međunarodnog projekta: Srpska vojnička groblja koji se odnosi na istraživanje srpskih vojničkih grobalja na teritoriji Severne Makedonije i Grčke čiji rezultati predstavljaju valjan prilog proučavanju lokalne istorije. Organizator je stručnih i naučnih skupova i učesnik mnogih seminara, savetovanja i konferencija u zemlji i inostranstvu.

Dobitnica je priznanja Za izuzetan doprinos razvoju opštine Čajetina kao i Zlatne značke koju Kulturno – prosvetna zajednica Srbije dodeljuje za nesebičan, predan i dugotrajan rad i stvaralački doprinos u širenju kulture.

Objavila je Zlatibor iz starog albuma, Zlatibor – turistički vodič, Srpski vladari u užičkom kraju, Zlatibor – kulturna i istorijska baština od praistorije do danas, Užički gorski car, Hajduk Nikola Jevđović, Svetlopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju, Đeneral Krsta Smiljanićhronika jednog viteškog života, Godine našeg milosrđa140 godina Crvenog krsta Užica, Dobrostivi i časni putevi gospodnji – Zlatiborci po dobru upamćeni.

Izložbe i katalozi: Armijski đeneral Krsta Smiljanić, Prota Radosav Simić, srpski duhovnik, neimar i dobrotvor, Svetlopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju, Rujanski starešina Jovan Mićić – od hajduka do serdara, od serdara do zatočenika gurgusovačke kule, Mihailo Ćupović – i kada te nema, treba da te ima, Dobrostivi i časni putevi gospodnji – Zlatiborci po dobru upamćeni.

Autorka je trideset edukativnih televizijskih emisija koje se odnose na značajne momente istorije zlatiborskog i užičkog kraja tokom 19. i prve polovine 20. veka.

Kao stručna konsultantkinja učestvovala je 2023.godine u snimanju filma „Zlatibor planina bogova“, u režiji Vladimira Ristića, povodom obeležavanja 130 godina turizma na Zlatiboru.

Dodajmo i izložbu „Svetlopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju“ autorke Snežane Đenić koja je u okviru programa velikog jubileja kojim se obeležava 130 godina organizovanog turizma na Zlatiboru.

Tri generacije Đenića: Milisav R. Đenić

U generacijama među knjigama je Milisav R. Đenić, autor 20. knjige o zavičaju „Biografski leksikon Zlatibora“ koja svedoči o najznačajnim ličnostima. Leksikon je objavljen 2023.godine, a izdavač je Biblioteka „Ljubiša R. Đenić“.

Milisav Đenić (Foto: Privatna arhiva)

U knjizi su biografije 448 ličnosti u dva poslednja veka sa područja bivšeg Zlatiborskog sreza, ali i onih koji su ovde boravili i ostavili trag ili su stekli znanje i karijere i zauzimaju važna mesta u naučnim i obrazovnim ustanovamau Srbiji i svetu.

– Ova knjiga ne odužuje dug samo prema velikim ljudima, već i menja ukorenjeno mišljenje da su ovdašnji težaci jedino bili sposobni da na braniku otadžbine prolivaju krv i polože živote za slobodu svoga naroda.

U zlatiborskim sirotinjskim kolibama, kraj ognjišta i uz gusle, odrastali su narodni poslanici, senatori, đenerali, deca naših siromašnih seljanki postajala su čuveni inženjeri doktori, profesori univerziteta i akademici, – naveo je Milisav R. Đenić.

Ratnici su prvi proneli slavu Zlatiboraca i uz portrete 53 nosioca Karađorđeve zvezde, među kojima je i đeneral Krsta Smiljanić, komandant Drinske divizije sa Kajmakčalana, kao i osam dobitnika ordena Takovskog krsta i jednog narodnog heroja, Đenić beleži podvige junaštva i žrtvovanja.

– Među zaslužnim Zlatiborcima su ljudi gotovo svih zanimanja, od ratara, kiridžija, zanatlija, trgovca, političara, učitelja, sveštenika, arhitekti, umetnika, književnika do sportista. Bivši Zlatiborski srez je do današnjih dana iznedrio osam akademika, 53 doktora nauka, 50 univerzitetskih profesora… Mnogi od njih su se rasuli po belom svetu, od Austrije, Nemačke, Francuske i Portugalije do Amerike, stičući ugled u bogatim zemljama, – ističe Đenić.

Milisav R. Đenić, profesor istorije, hroničar Zlatibora, rođen je 1933. godine u Užicu u porodici oca Radisava i majke Mileve, rođene Ljubojević. Osnovnu školu završio je u Čajetini, Realnu gimnaziju u Užicu, dok je Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, grupa za istoriju, diplomirao 1959. godine.

Svoj radni vek proveo je kao profesor istorije, prvo u Osnovnoj školi „Dimitrije Tucović“ u Čajetini od 1959–1977, a zatim u Srednjoj školi usmerenog obrazovanja u Čajetini od 1977–1988. godine. Obrazovao je generacije učenika u duhu istorijske istine, što je bio težak i delikatan zadatak u vreme ideoloških tumačenja i redukovane i prepravljene slike prošlosti.

Pored svog redovnog rada dao je veliki doprinos u oblasti zaštite kulturno -istorijske baštine zlatiborske regije. Kao iskusni i posvećeni istraživač prikupljao je zavičajnu građu i objavio veliki broj radova u stručnim časopisima i napisao dvadeset zapaženih knjiga koje prezentuju istoriju zlatiborskog kraja.

Bibliografska izdanja čine Zlatibor, Zlatibor – turistička panorama, Novi erski humor, Zlatibor u prošlosti, Zlatibor 1912–1918, Zlatiborsko selo Šljivovica, Sto godina škole u Čajetini, Dani smrti i užasa, Čajetina, Da prostiš, Sto godina lovstva zlatiborskog kraja, Zlatiborski turizam kroz vekove, Zločini u ime pravde, Zlatibor u Velikom ratu, Osnovna škola u Čajetini 1887–2007, Čajetina koje više nema, Svetlopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju – Zlatibor na starim fotografijama, Spomenica znamenitih i zaslužnih Zlatiboraca, Neimari turizma zlatiborskog, i Godine stradanja i bola.

Autor je izložbe fotografija Zlatibor, 1983. godine otvorene prilikom obeležavanja 90 godina organizovanog turizma na Zlatiboru. Kao stručni konsultant učestvovao je 1993.godine u snimanju filma Sto godina turizma na Zlatiboru, reditelja Dragana Kresoje.

Po motivima njegovih knjiga Zlatiborski turizam kroz vekove i Neimari turizma zlatiborskog snimljen je film 2023. godine „Zlatibor planina bogova“ u režiji Vladimira Ristića, povodom obeležavanja 130 godina turizma na Zlatiboru.

Milisav Đenić je jedan od najplodnijih hroničara zlatiborskog kraja. Skupština opštine Čajetina dodelila mu je Plaketu Dimitrije Tucović za dotašnji rad na proučavanju prošlosti Zlatibora, a 2013. godine bio je jedan od prvih dobitnika tek uspostavljenog priznanja Skupštine opštine Čajetina, povodom 120 godina organizovanog turizma na Zlatiboru, plakete: Za trajni doprinos razvoju turizma.

Tri generacije Đenića: Ljubiša R. Đenić

Biblioteka u Čajetini nosi ime Ljubiše R. Đenića, bibliotekara, dobitnika Vukove nagrade. Iz njegove biografije izdvajamo da je rođen 1914. godine u Čajetini, u porodici ugostitelja Rajka i Gvozdenije, devojačko Ćirković.

Ljubiša R. Đenić

Posle završene osnovne škole sa odličnim uspehom zdravstvene neprilike prekinule su Ljubišino redovno školovanje što je nadoknadio kupovinom i čitanjem knjiga, stručnih časopisa i štampe. Sa punoletstvom počinje da radi u očevom restoranu Rujno.

Polovinom tridesetih godina prošlog veka angažovan je u društvenim organizacijama. Od 1935 – 1936. godine volonterski obavlja dužnost sekretara Lovačkog udruženja Zlatibor, a od 1936 – 1941. godine je na istoj dužnosti u Turističkom društvu Zlatibor.


Njegovim trudom štampani su prvi prospekti Zlatibora. Doprinos napretku zlatiborskog turizma bile su i brojne reportaže na radiju, tekstovi i dopisi u štampi koje je Đenić često potpisivao pseudonimom Rujanski.

Bibliografija Ljubiše Đenića je veoma bogata – sadrži 765 radova iz različitih oblasti. Kao stalni saradnik Etnološkog društva učestvovao je u izradi Etnološkog atlasa Jugoslavije, prikupivši 57.000 jedinica, ali je ipak njegov najznačajniji rad Zlatiborski letopis, koji se danas čuva u Istorijskom muzeju Srbije i Srpskoj akademiji nauka.

Bio je poverenik Zavoda za zaštitu spomenika kulture, te je njegovim trudom obnovljena i stavljena pod zaštitu države rodna kuća Dimitrija Tucovića u Gostilju, kao i stare crkve brvnare u Dobroselici i Jablanici.

Dobitnik je 22 nagrade, ipak, najvrednija je bila Vukova nagrada koju je, među prvima, dobio 1964. godine. Prilikom proslave 125 godina zlatiborskog turizma dobio je izuzetno vredno priznanje za Trajni doprinos razvoju turizma.

Od oslobođenja do penzionisanja 1976. godine radi kao upravnik Biblioteke Dimitrije Tucović, obavlja dužnosti bibliotekara, knjižničara, kustosa, arhiviste, administrativnog radnika, publiciste, hroničara. Razvija čitavu mrežu biblioteka po besputnim zlatiborskim selima.

Biblioteka postaje jedan od najznačajnijih činilaca ukupnog kulturnog života Zlatiborskog sreza, samim tim i opštine Čajetina. Pored redovnog rada u biblioteci Đenić prikuplja predmete iz bogate kulturno – istorijske baštine zlatiborske regije za Muzejsku zbirku koja će zvanično biti formirana 1950. godine.

Biblioteka, u kojoj je proveo veći deo radnog veka, nosi njegovo ime. To je najveća čast koju mu je društvo moglo ukazati. Umro je 1992. godine.

Društvo za unapređenje turizma Zlatibor, a posebno Aleksandar Pavlović i Ljubiša Đenić, svesrdno se zalažu da se po projektu inž. Miladina Pećinara izgradi veštačko jezero na Kraljevoj Vodi, ali je realizaciju sprečio početak rata.

Đenići ostaju upisani kao neumorni stvaraci dajući veliki doprinos ne samo svom kraju nego i Srbiji.

Tekst Ljubiše R. Đenića, april 1954. godine, „Vesti“

Pored teksta Tri generacije Đenića – pogledajte i naše druge tekstove iz serijala „Likom i delom zadužili Zlatibor“: Znameniti Zlatiborci, ali i zanimljiv tekst pod naslovom „Sirogojno, sećanja iz detinjstva i rane mladosti“.

Ranije su novinari i saradnici UžiceMedia realizovali više projekata, podsetimo se nekih od njih:

- Advertisement -