Užički srednjoškolci prihvataju da učestvuju u anketama i istraživanjima, da daju svoju ocenu o problemima sa kojima se mladi suočavaju kada je u pitanju narkomanija. Osnovci i srednjoškolci su najranjivija kategorija i ne čudi njihov strah ako znaju ili su čuli da neko od njihovih vršnjaka probao drogu ili ima taj problem.

Ono što zabrinjava u razgovoru sa njima je da iako su bili na nekom predavanju o bolestima zavisnosti, velika nepoznanica im je što ne znaju kome bi se prvo obratili za pomoć i nije im poznato koje su to stručne ustanove koje se bave prevencijom ali i pravovremenim rešavanjem i tretmanom ovog problema.

Foto: Pixabay.com

Ukoliko bi neko od ispitanih učenika imao problem vezan za upotrebu droga, najčešće ne bi znao kome da se obrati za savet i pomoć, a da to nisu roditelj, bliske osobe, ili njihovi najbolji drugovi.

Ovi podaci opravdavaju zamerke koje se upućuju klasičnim predavanjima koja kao polaznu osnovu imaju pretpostavku da mladi koriste drogu zbog nepoznavanja njenih štetnih dejstava i da oni u tim godinama mogu doneti odluku da ne koriste drogu zbog njenih posledica. Zato u ovom tekstu posebnu pažnju posvećujemo stručnim licima i institucijama kojima mogu da se obrate za pomoć ili da ih oni upute gde treba da idu dalje.

Gde potražiti pomoć?

Poslednjih godina predstavnici Zavoda za javno zdravlje Užice ranije su organizovali predavanja i tribine u školama i na fakultetu o štetnosti upotrebe droga. Neki od tih projekata od državnog do lokalnog nivoa okupljali su stručnjake iz Doma zdravlja, Centra za socijalni rad, policije, tužilaštva, škole… Sve sa ciljem da izazovu interesovanje i motivišu roditelje i učenike da se na jedan institucionalni način pristupi ovom problemu.

Centar za socijalni rad (Foto: UžiceMedia)

Ako je to organizovano u školi ili na fakultetu odziv je bio solidan, ali ako je to u širem gradskom kontekstu dosadašnja iskustva pokazuju da je odziv bio veoma mali pogotovu roditelja i učenika.

Ključno je nastaviti sa organizovanjem različitih aktivnosti, ovu temu približiti mladima i kako su srednjoškolci istakli njima bi bile zanimljive radionice sa stručnim licima sa konkretnim primerima slučaja i posledica od upotrebe narkotika, a da sve to prati  medijska kampanja.

Za savet i pomoć učenici se mogu obratiti školskim pedagozima, zatim u okviru užičkog Doma zdravlja u Centru za majku  i dete postoji  Savetovalište za mlade, a od pre nekoliko godina u Centru za socijalni rad Užice u okviru projekta Zajedno za naše porodice formirano je Regionalno savetovalište za porodicu za potrebe stanovnika Zlatiborskog okruga.

Cilj je da se zainteresovani obraćaju psihoterapeutima, psiholozoma i socijalnim radnicima samoinicijativno ako postoje različiti problemi. Posebnu ulogu u rešavanju ovog problema imaju zdrvstveni radnici počev od pedijatara koji prvi prepoznaju da je dete bilo u dodiru ili je koristilo drogu.

Zato na osnovu navoda učenika i njihovih potreba neophodno je  povezivanje stručnih službi i lica iz različitih ustanova i institucija od lokalnog do nacionalnog nivoa radi prevazilaženja sve prisutnijih problema narkomanije kod mladih.

Podsetimo se šta su nam to govorili užički srednjoškolci u anketi za UžiceMedia.

Užice, Srbija, EU

Prema jednoj anketi sprovedenoj u 23 osnovne i srednje škole Zlatiborskog okruga pokazalo da je 4,5 odsto od 1961 učenika sedmog osnovne i prvog razreda srednje škole probalo neku od droga. U procentu to nije mnogo, ali je sigurno da crvena lampica“ mora da se upali i ako je dete samo jednom probalo narkotike.

Prema toj anketi u sedam škola niko od učenika nije naveo da je koristio neku od psihoaktivnih supstanci. Iako većina učenika tog uzrasta nije imala dodira sa drogom i ovaj mali procenat je alarmantan za taj uzrast.

Regionalno savetovalište u okviru Centra za socijalni rad Užice (Foto: UžiceMedia)

U protekle dve godine broj maloletnika sa izvršenim krivičnim delom za neovlašćeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga u drastičnom porastu.

Tokom 2019. godine bilo ih je 14, godinu dana ranije čak 18, što je popriličan broj u odnosu na ranije godine, kada je izvršilaca bilo manje, najviše tri po jednoj godini. Iz Policijske uprave podatak da u protekle dve godine u bilizini užičkih škola nije evidentirano nijedno krivično delo u vezi sa opojnim drogama.

Prateći kako se to odvija na nivou Srbije, dolazimo do zaključka da nimalo nije bolja situaciji i da su mladi u dilemi ili jednostavno ne znaju kome se obratiti za pomoć, ali zabrinjava još više podatak da mladi Republike nisu informisani ni o opasnim posledicama korišćenja droga.

Pođimo redom, uz Svetski dan Međunarodne borbe protiv droge saopšteni su podaci da 15 odsto učenika prvog razreda srednjih škola u Srbiji probalo neku od droga.

Centar za majku i dete užičkog Doma zdravlja (Foto: UžiceMedia)

Najčešće koriste marihuanu, zatim ekstazi, amfetamine, LSD, ali i druga halucinogena sredstva, krek, kokain, heroin. Registrovano je i više slučajeva konzumiranja droge GHB, poznatije kao „droga za silovanje“.

Svaki deseti učenik prvog razreda srednje škole u Srbiji koristio je neku ilegalnu drogu, a da to nije marihuana ili hašiš. Uz ove podatke zabrinjava i porast broja mlađih od 14 godina koji su koristili neke od droga, ali i podatak da većina pacijenata koji se jave zbog konzumiranja droge završe ambulantno, ali i da po nekoliko njih ostane na klinikama na lečenju.

Istraživanja sprovedena poslednjih godina pokazuju i to da je upotreba droge češća kod mladih koji žive u velikim gradovima. I pored toga što istraživanja kažu da je najviše korisnika u gradovima, to i jeste slučaj, ali smo svedoci, da ni sela u poslednje vreme mnogo ne zaostaju, posebno ona koja su u blizini turističkih centara.

Dodajmo i podatak da je godišnji broj smrti izazvanih akutnim predoziranjem u Evropskoj uniji od 1990. porastao sa 6.500  na više od 9.000.

Tekst iz serijala „RADOZNALOST I NEINFORMISANOST MOGU BITI KOBNE“ – O važnosti prevencije narkomanije u školama Grada Užica, proizvdnja medijskih sadržaja programa za omladinu, projekat je sufinansiran sredstvima GRADA UŽICA. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

- Advertisement -