Po podacima iz APR u Srbiji je u Registar medija upisano 2.508 medija. Registrovano je najviše štampanih medija, kojih ima 937, a zatim slede internet portali kojih ima 751.

Broj registrovanih radio stanica je 333, a televizijskih 244. Ima i onih koji su registrovani kao oblikovane internet stranice, servisi novinskih agencija, a ima i onih koji se vode kao „nedefinisani “ i to preko 100, a ima i onih koji se vode pod „ostalo“, potvrđeno je UNS u Agenciji za privredne registre (APR).

Pa ako bi po broju medija sudili žurnalizam „cveta“, ima ko da informiše, da saopšti vesti. Ali kad zavirimo u sferu finansija, e tu je problem i to veliki. I nije jedini, na spisku su pretnje, nestabiolnost medija, nepostojanje granskih ugovora, socijalna i radna ugroženost, minimalne i neredovne zarade, raznorazni pritisci, ekonomski, politički, a na sve su to ukazivali predstavnici medija iz Srbije na brojnim seminarima organizovanim ove godine zbog koronavirsusa putem zoom platforme.

Prema onome što se čulo stanje nije za pohvalu u Leskovcu, Nišu, Kraljevu, Kruševcu, Prijepolju, Užicu, Kragujevcu, o čemu su govorili novinari iz pomenutih lokalnih sredina.

Sa jednog od ovogodišnjih seminara putem zoom platforme (Foto: Printscreen)

Da stanje na lokalu nije za pohvalu za UžiceMedia govorile su kolege iz užičkog kraja:  Novka Ilić, novinarka iz Užica, Danica Gudurić, novinarka iz Priboja, Mirjana Ranković Luković, novinarka iz Čajetine, Alem Rovčanin, novinar iz Prijepolja i Nadežda Tošić, novinarka iz Užica.

A kakvo je stanje u drugim sredinama govorili su novinari štampanih medija koji su uspeli da se izbore i teškoj utakmici i dalje nađu na trafikama i kod svojih čitalaca. Iz teksta „Lokalni mediji u državi blagostanja“ koji je objavljen na portalu Ozonpres iz Čačka, izdvajamo nekoliko izjava:

– Problemi sa kojima se suočavaju lokalni mediji sve su brojniji i složeniji, pre svega usled raznih vidova pritisaka na medije, od kojih je najučestaliji (i najefikasniji) finansijski. Pojam „javni interes“ se zloupotrebljava, a napori medijskih udruženja se sistematski i planski obesmišljavaju, – kaže Andrijana Maksimović (Reč naroda – Požarevac).

Ekonomska kriza u kojoj posluju lokalni mediji traje godinama. Finansijski ugroženi mediji su sve izloženiji pritiscima i ucenama centara ekonomske i političke moći. Samim tim, njihov nepovoljan ekonomski položaj onemogućuje u mnogome uredničku nezavisnost, – kaže Dragan Đorđević (Sremske novine – Sremska Mitrovica).

Lokalni mediji su najvažniji u informisanju građana u lokalnim zajednicama i bez obzira na trenutnu tešku finansijsku situaciju oni moraju i siguran sam, oni će opstati, – smatra Vladimir Malešić (TV Forum – Prijepolje).

– Lokalni mediji se danas nalaze u veoma teškoj poziciji ako govorimo o medijima koji su profesionalni i neutralni, dok navijački nastrojeni mediji imaju znatno manje finansijskih problema, – kaže Miodrag Mandić (Naše novine – Temerin).

Stanje u medijima novinaru iz Beograda Miljanu Paunoviću najviše liči na haos.

–  Jednom rečju –  haos. Vidim neku trku za profitom i uvlačenjem političarima, ne vidim vrednosti na kojima se zasniva novinarska profesija, ne vidim kolegijalnost (sve manje), moral i etiku baš retko vidim. Ovo govorim za one medije kod kojih bi to pre svega trebalo odmah da se vidi. Mediji sa nacionalnom frekevencijom su u službi vlasti i tu više nema šta da se vidi. Oni drugi se dovijaju, preživljavaju, neki se nažalost i ugase,- kaže Punović i dodaje da je novinara u Srbiji ostalo malo, te da se suočavaju sa brojnim problemima.

Ovogodišnjoj Skupštini Lokal presa prisustvovali su predstavnici lokalnih medija Srbije (Foto: UžiceMedia)

Rečeno nema potrebe komentaristi već dodati da ekonomski problemi nisu jedini. Oganizacija „Reporteri bez granica“ (RSF) saopštila je tokom 2019. godine da je novinarstvo i dalje „opasna profesija“, s obzirom na to da je te godine ubijeno 49 novinara, 389 je trenutno u zatvoru, a 57 se drže kao taoci.

Prema godišnjem izveštaju organizacije o nasilju i napadima na novinare, koji pokriva period od 1. januara do 1. decembra, broj ubijenih novinara 2019. godine je ipak bio na „najnižem nivou u poslednjih 16 godina“.

Ukupno 17 novinara je poginulo ove godine dok je izveštavalo o sukobima u Siriji (10), Avganistanu (5) i Jemenu (2) – dok ih je prošle godine bilo 34, prenosi Glas Amerike.

A prema podacima objavljenim u decembru ove godine, danas u svetu najopasnije je biti novinar u Meksiku, gde je od 2000. godine do danas ubijeno 119 novinara. Oni su uglavnom izveštavali o korupciji, korumpiranim službenicima i njihovim vezama sa organizovanim kriminalom, saopštio je Odbor za zaštitu novinara.

Tekst iz serijala „LOKALNO A PROFESIONALNO Etika, kodeks, pismenost u lokalnim medijima“ sufinansiran je sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

- Advertisement -