Božićni post traje do Božića, ne jede se meso, beli mrs i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srede i petka koji se poste „na vodi“.

Post se završava na Božić, a riba se jede svake subote i nedelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice, čak i ako praznik padne u sredu ili petak. Poslednja nedelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti „na vodi“.

Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti „na vodi“.

Božićni post, važno je ispoštovati pravila za pričest, a pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru u vreme posta, da ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.

Božićni post

„Ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga“

Kada je slava, za slavara i njegove goste post se razrešuje na ribu. Prema pravilima posta i prema rečima Svetog Jovana Zatoustog, telesni post ne treba koristi ako nije povezan sa duhovnim.

U Svetom pismu piše „ljubi bližnjeg svog kao sebe samoga“, što znači da je čovek čoveku brat, te da treba da budemo tolerantni, da poštujemo i pomažemo druge, a to možemo samo ako nismo besni i sebični.

Tokom posta se treba pokajati, ispovedati, olakšati svoju dušu i očistiti sebe. Ne treba telo mučiti postom ako ćemo biti besni, ako ćemo se svađati i želeti zlo bližnjem svom.

U postu treba opraštati i nastupati čista srca, poručuju sveštenici.

Narodna verovanja i običaji uz Božićni post

Prema narodnim običajima poseban čin za post se vezuje kada je u pitanju odmašćivanje posuđa, koje se vršilo na praznik Poklade, koje se slave 27. novembra. Domaćice su u veliki kazan pun vrele vode stavljale posuđe u kojima su se jela spremala na svinjskoj masti, a onda dodavale pepeo koji je čistio masnoću. Tako bi se posuđe i pribor za jelo, među kojima su bile i drvene kašike i zemljane činije i lonci, u potpunosti očistili i koristili u vreme posta.

Praznik Božićne poklade su i dan za praštanje i veselje. Valjalo bi, tako se veruje, na ovaj dan se pomiriti sa svima sa kojima smo se posvađali kako bismo post započeli „očišćeni“.

U nekim krajevima Srbije za praznik se vezuju maskirane povorke, najčešće mladića, koji prolaze ulicama, pevaju, zvone i prave buku kako bi odagnali zle sile. Maskirane povorke tzv. mačkare seljani daruju mesom, slaninom, kolačima…

Manastir Dubrava (Foto: Nada Tošić UžiceMedia)

Hroniku kovid – 19 tokom novembra možete videti na UžiceMedia.

Hroniku kovid – 19 tokom oktobra možete videti na UžiceMedia.

Aktuelne podatke za Srbiju na sajtu Ministarstva zdravlja Srbije.

- Advertisement -