Ključna reč: NARODNI OBIČAJI
TROJICE Krsna slava mnogih porodica i srpskih gradova
Srpska pravoslavna crkva (SPC)i vernici slave jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika – Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole. Praznuje se tri dana, a crkve su okićene zelenim grančicama i posute travom.
ĆIRILO I METODIJE Dan slovenske pismenosti i kulture
Praznik koji slave Srpska pravoslavna crkva i vernici kao uspomenu na "slovenske apostole", koji su zaslužni za širenje pismenosti među slovenskim narodima.
ĐURĐEVDAN Krsna slava mnogih pravoslavnih porodica
Đurđevdan - spada među brojnije slave, na drugom je mestu u Srbiji posle Nikoljdana. Glavni narodni običaji su: pletenje venaca od bilja, umivanje biljem, kupanje na reci.
VASKRS NAJARDOSNIJI PRAZNIK ŽIVOTA I NADE
Vaskrs najradosniji praznik i najveći, dan Hristovog vaskrsnuća, kod vernika koji slave po Julijanskom kalendaru, Uskrs se naziva i Vaskrs.
PRAZNIK CVETI Svaki cvet ima značenje
Praznik Cveti slave vernici i Srpska pravoslavna crkva, kao uspomenu na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, poslednju nedelju pred početak njegovih stradanja, smrt i Vaskrsenje.
LAZAREVA SUBOTA – VRBICA Praznik dečje radosti
Lazareva subota -Vrbica, spada u jedan od najlepštih praznika koji slave vernici i Srpska pravoslavna crkva (SPC). Obeležava se šeste nedelje Časnog posta i posvećena je uspomeni na vaskrsenje Lazara i na svečani ulazak Hristov u Jeruslavim.
BLAGOVESTI Spadaju u radosne hrišćanske praznike
Blagovesti se uvek se slave 7. aprila, jedan je od 12 najvećih hrišćanskih praznika koje slave vernici Srpske pravoslavne crkve.
MLADENCI Mladenčići simbolizuju dug i srećan brak
Mladenci - slave ih mladi bračni parovi koji su se venčali posle 22. marta prethodne godine. Običaj je da na današnji dan njihov dom posećuju članovi porodice i prijatelji i daruju ih poklonima. Shodno novonastaloj situaciji Mladenci će se obeležiti u užem porodičnom krugu.
SPC I VERNICI SLAVE ČASNE VERIGE
Srpska pravoslavna crkva obeležava danas Časne verige, dan kada je kralj Irod okovao Svetog apostola Petra. Ovaj praznik obeležavaju i oni kojima nije slava, jer se smatra lošom srećom ako se ne proslavi dan koji označava vezivanje za kuću i blagostanje svih u domaćinstvu.
KRSTOVDAN „Ko se krstom krsti na Krstovdan posti“
Krstovdan (zimski) se slavi uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike, uvek je 18. januara.