Danas je Božić praznik rođenja novog života, dece i roditeljstva i kao takav obeležava se najlepšim verskim običajima. Različitosti u običajima uglavnom su uzrokovane podnebljem, ali osnovni elementi proslave Božića prisutni su svuda unošenje Badnjaka u kuću i njegovo paljenje, Badnje veče, česnica, položajnik.

Sama suština praznika svuda je ista slavi se Hristovo rođenje, ali se i neguju porodični odnosi, s obzirom da je tradicija da tog dana bližnji budu na okupu.

Pravoslavni hrišćani ovaj praznik slave 7. januara, a dan pred Božić slavi se Badnji dan. To je poslednji u Badnjoj nedelji u toku koje se, prema verovanju, ne treba šišati, brijati, niti seći nokte da se ne bi „seklo zdravlje“.

Danas je Božić, božićna poslanica srpskog patrijarha Porfirija

U Božićnoj poslanici Patrijarh srpski Porfirije je poručio da nas rađanje Bogočoveka poziva na pravu ljubav, prožetu iskrenim osećajem bratstva među ljudima. Ističe da rođenje Hrista slavimo u svetu ispunjenom strahom i nemirima, atmosferom nerazumevanja, nepoverenja i netrpeljivosti. Osvrnuo se i na pandemiju, navodeći da Crkva poziva sve da se pridržavaju razumnih mera i preporuka vlada i drugih nadležnih institucija.

Božić danas sa izuzetnim poštovanjem i zahvalnošću čestitamo svim lekarima i zdravstvenim radnicima, za koje uznosimo molitve Bogomladencu Hristu, molimo se i za bolne da što pre ozdrave i da zaraza koja je napala svet prođe“, poručio je u božićnoj poslanici srpski patrijarh Porfirije i pozvao na poštovanje razumnih mera i preporuka vlade.

„Crkva, stoga, poziva da se za vreme trajanja pandemije svi pridržavaju razumnih mera i preporuka vlada i drugih nadležnih institucija u državama i oblastima u kojima živi naš narod, ali isto tako ona podseća sve i svakoga na izbegavanje isključivosti i poštovanje ljudske slobode kao najuzvišenijeg i najvrednijeg Božjeg dara danoga čoveku“, istakao je poglavar Srpske pravoslavne crkve.

„U prazničnoj radosti Božićnog dana, sa naročitom pastirskom brigom i odgovornošću, upućujemo očinske pozdrave i molitve za naše sestre i braću u otadžbini i rasejanju, gde god da žive pravoslavni Srbi, a posebno onima na Kosovu i Metohiji, našoj duhovnoj i nacionalnoj kolevci“, naveo je patrijarh.

Poslanicu patrijarha Porfirija u celosti preneo je RTS.


Ispred užičke crkve na Badnje veče (Foto: Iz arhive UžiceMedia)

Badnji dan, česnica, položajnik

Na Badnji dan se ustaje rano, pre zore, i tada deda i unuk, najmlađi i najstariji muškarac iz kuće idu u šumu po badnjak. Odmah po ustajanju u kući se loži vatra i pristavlja se pečenica, a žene pripremaju kolače, torte i Božićnu trpezu. 

Pre zore muškarci iz kuće idu u šumu da poseku badnjak. Obično se bira cer, koji domaćin, okrenut ka istoku seče sa tri snažna udarca. Prilikom odsecanja izgovara se molitva za zdravlje i sreću porodice. Iverak koji otpadne pri prvom udarcu se pokupi i čuva.

On se stavlja u karlicu što pomaže da se u njoj skuplja kajmak debeo kao iver, ili, ako se stavi na košnice onda niko neće moći pčelama da naudi. Nekada se prvi iver potapa u vodu koju oboleli piju radi ozdravljenja, dok se negde stavlja pod kvasac sa željom da u kući sve raste kao kvasac.

Jedan deo ivera se čuva u kući i veruje se da celoj porodici donosi mir i blagostanje. Badnjak se ka kući nosi na desnom ramenu, a kada se donese uspravi se pored ulaznih vrata i tu stoji do uveče kada ga domaćin unosi u kuću.

Česnica je pogača koja se pravi od brašna vode i masti, bez kvasca. Najčešće je mesi najstarija ukućanka prvog dana Božića, pre izlaska sunca. Zatim se okreće polivajući se vinom i lomi se na onoliko delova koliko ima ukućana. U testo za česnicu se ubaci novčić i deo iverka sa Badnjaka, pa onaj koga zapadnu prilikom lomljenja će, prema verovanju, imati novca, zdravlja i sreće tokom cele godine.

Zajedno sa badnjakom, domaćin i njegovi sinovi unose u kuću i pečenicu i slamu. Muškarci koji nose pečenicu na ražnju, uz reči „Dobro veče, srećno Badnje veče“ stupaju desnom nogom preko praga, a u kući ih dočekuje domaćica koja posipa sa zobi domaćina i pečenicu izgovarajući reči „Dobro veče! Čestiti vi i vaša pečenica“.

U srpskom narodu pečenica je najčešće mlado prase, dok u nekim krajevima to može biti i mlado jagnje i naziva se veselica. Na Badnje veče se unosi u kuću i naslanja na istočni zid gde ostaje do Božića kada se služi na Božićnu trpezu. Na prazničnoj trpezi se ne sme naći pernata živina jer ona simboliše nazadovanje i rasturanje kuće zato što kljuca i baca zemlju iza sebe.

Položajnik je osoba koja prva ulazi u kuću na Božić. Stupa desnom nogom preko praga, pozdravlja ukućane rečima „Hristos se rodi“, na šta mu oni odgovaraju „Vaistinu se rodi“. Zatim položajnik prilazi vatri i grančicom sa badnjaka je džara govoreći „Koliko varnica toliko parica, koliko varnica toliko sreće i veselja“ i dalje nabrajajući sve ono što misli da bi valjalo da se u domaćinovoj kući umnoži.

Na Božić, 7. januara, u 9:30 časova u porti Crkve u Užicu biće upriličeno lomljenje božićne česnice u kojoj će biti tri zlatnika.

Proslavite u miru i radosti praznik.

Mir božji, Hristos se rodi!

Hroniku kovid -19 tokom januara možete pogledati na UžiceMedia.

Hroniku kovid -19 tokom decembra možete pogledati na UžiceMedia.

Aktuelne podatke za Srbiju na sajtu Ministarstva zdravlja Srbije.

- Advertisement -