Lekovi iz prirode su se koristili od davnina. Jedna od biljaka koja privlači veliku pažnju zbog svojih izuzetnih lekovitih karakteristika je beli slez (Althaea officinalis).

Biljka je poznata i kao šljezovina, dobri slez ili veliki slez ova biljka ima dugu istoriju korišćenja u tradicionalnoj medicini širom sveta. Iako je najčešće koristimo u borbi protiv kašlja, njena lekovita svojstva su mnogo šira.

U tekstu koji sledi možete pročitati nešto više o lekovitosti belog sleza, njegovom sastavu i širokom spektru primene u svrhu očuvanja zdravlja.

Hemijski sastav i farmakološke karakteristike belog sleza

Iako se može koristiti i u ishrani kao dodatak jelima, jer predstavlja zdravu vrstu hrane, beli slez najčešće unosimo u organizam kroz čajeve i sirupe, i to tek onda kada se ne osećamo najbolje. Ova blagotvorna biljka sadrži mnoštvo korisnih jednjenja koja je čine odličnim prirodnim lekom za različita zdravstvena stanja. Među tim jedinjenjima se posebno ističu polisaharidi, sluzi, tanini i flavonoidi.

Polisaharidi iz belog sleza doprinose formiranju sluzi i igraju ključnu ulogu u hidrataciji i stvaranju zaštitnog sloja na površini kože i sluzokože. Sluzi, kompleksna jedinjenja visokih molekulskih masa, imaju umirujući efekat na sluznice i smanjuju njihovu iritaciju.

Tanini pomažu u smanjenju upalnih procesa, nadutosti i blagih iritacija u digestivnom traktu. Flavonoidi kao antioksidativna jedinjenja pomažu u borbi protiv slobodnih radikala. Dakle, jedan zaista veliki skup blagotvornih jedinjenja.

Zbog ovako bogatog sastava, beli slez je poznat po svojim protivupalnim, antioksidativnim i antimikrobnim svojstvima. Njegova sposobnost da umiri nadražene sluznice čini ga efikasnim pre svega u tretiranju različitih tegoba disajnih organa.

U medicinske svrhe se koriste svi delovi biljke, ali je najviše blagotvornih jedinjenja skoncentrisano u korenu i listovima.

Primena belog sleza u medicini

Izuzetna lekovita svojstva koja poseduje beli slez su od davnina poznata u narodnoj medicini. Međutim, danas je kao lek priznat i od strane stručnjaka i lekara i sve se češće koristi u klasičnoj medicini za rešavanje različitih zdravstvenih tegoba. Neki od zdravstvenih problema mogu biti vezani za sledeće sisteme u ljudskom organizmu:

Respiratorni sistem

Beli slez je posebno cenjen u tretiranju respiratornih problema. Koristi se za ublažavanje simptoma kašlja, upale grla i bronhitisa. Sposobnost belog sleza da smiruje sluznice čini ga efikasnim prirodnim sredstvom za olakšavanje disanja i smanjenje upalnih procesa u respiratornom sistemu. Zbog ovakvih karakteristika, beli slez ulazi u sastavu velikog broja lekovitih prirodnih preparata, kao što je Altiprim sirup.

Sluz koja se nalazi u belom slezu (u njegovom korenu i listovima) igra ključnu ulogu u umirivanju nadraženih sluznica, posebno u sezoni alergija, formirajući zaštitni sloj koji oblaže disajne puteve. Još jedna od važnih karakteristika ove blagotvorne biljke je ta što doprinosi razređivanju gustog sekreta u plućima, čime se olakšava iskašljavanje i poboljšava prohodnost disajnih puteva.

Mnoge lekovite trave nalaze se na Zlatiboru i okolini

Beli slez se zbog svega ovoga pokazao kao jako efikasan kod osoba koje imaju različite respiratorne probleme, uključujući bronhitis, astmu i hroničnu opstruktivnu bolest pluća.

U belom slezu su sadržane i određene materije koje deluju protiv određenih vrsta virusa i bakterija. Ta antivirusna i antibakterijska svojstva doprinose opštoj otpornosti organizma na respiratorne infekcije i ubrzavaju proces ozdravljenja kod akutnih stanja.

Čak i kada niste bolesni, pre sezone virusa možete povremeno popiti šoljicu čaja od korena belog sleza kako biste ojačali vaš imunitet i prevenirali teže oblike respiratornih virusnih i bakterijskih infekcija.

Digestivni trakt

Tanini prisutni u belom slezu imaju adstrigentno dejstvo, i pomažu u smanjenju upala i iritacija u crevima i digestivnom traktu. Čaj od belog sleza se koristiti za ublažavanje gastrointestinalnih simptoma kao što su nadutost, gasovi i blaga iritacija želudačne sluzokože.

I osobe koje pate od gorušice mogu imati koristi od belog sleza. Njegova sposobnost formiranja sloja sluzi pomaže u zaštiti sluzokože jednjaka od iritacija izazvanih želudačnom kiselinom.

Zbog svojih antiinflamatornih svojstava beli slez doprinosi smanjenju upala u debelom crevu. Ova činjenica je posebno važna za osobe sa sindromom nervoznih creva, ali pre svega za obolele od inflamatornih stanja debelog creva poput kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa.

Na kraju teksta Lekovi iz prirode pomenimo da beli slez može imati i blaga laksativna svojstva, pomažući u regulaciji crevne pokretljivosti, što je od velikog značaja za redovno pražnjenje i za prevenciju opstipacije.

Koža i rane

Ljudi su od davnina tretirali manje rane, opekotine ili iritacije na koži belim slezom. Sluzi koje se nalaze u biljci formiraju zaštitni sloj na koži, pomažući bržem zarastanju rana i umirujući oštećenu kožu.

Krema ili obloge, pa čak i čaj od belog sleza mogu se primenjivati direktno na oštećeno područje kože, pružajući potrebnu hidrataciju. Sa druge strane, redovna upotreba belog sleza doprinosi jačanju strukture kože. Hranljivi sastojci koje poseduje beli slez održavaju kožu elastičnom i pomažu u očuvanju njenog zdravog izgleda. Primena krema i obloga od belog sleza je posebno značajna u kozmetici i prevenciji pojave bora i drugih znakova starenja kože.

Beli slez, sa svojim bogatim hemijskim sastavom i farmakološkim karakteristikama, predstavlja dragocen resurs u svetu biljne medicine. Njegova primena u tretiranju zdravstvenih problema čini ga svestranim lekom koji se koristi širom sveta.

Iako je beli slez pre svega deo tradicionalne medicine, važno je napomenuti da se pre upotrebe bilo koje biljke u medicinske svrhe, posebno ako se koristi za lečenje ozbiljnijih zdravstvenih stanja, treba konsultovati sa lekarom.

Lekovi iz prirode su se koristili od davnina, beli slez nije usamljen, tu je kamilica, hajdučka trava, nana, trava iva, koja se bere na Ivanjdan i mnoge druge, kojih ima u užičkom kraju.

Lekovite su i druge biljke pored belog sleza

Autorka teksta: Srbijanka Stanković

Foto: Pixabay i N.Tošić/UžiceMedia

Pogledajte i druge tekstove iz ekologijeputopise i reportaže sa stranice Užicemedia.

- Advertisement -