Više sredstava i ekološke svesti pa će i životna sredina biti čistija i zdravija. Više je „krivaca“ za ovakvo stanje vazduha. Najpre geografski položaj Užica, veliki broj privatnih ložišta, intezitet saobraćaja kroz grad…
Više sredstava i ekološke svesti Kako se boriti za čistiji vazduh, ima li rešenja?
Grad Užice već deset godina uz pomoć sopstvenih i republičkih sredstava, pokušava kroz nekoliko kampanja da poboljša kvalitet vazduha. Tako je od 2015. do kraja 2025. godine sufinansirao oko 2000 novih ekološki prihvatljivih ložišta, zamenom starih grejnih tela. Takođe grad je subvencionisao i zamenu stolarije. I u ovom periodu, putem konkursa opredeljeno je oko 350 miliona dinara u povećanje energetske efikasnosti.
Takođe, išlo se na zamenu grejnih tela u školama. Tako da sada sve škole i vrtići koriste gas i pelet kao energente. „Užice je primer grada koji je pokazao značajan nivo političke volje, opredeljujući stručni tim i odgovarajuća finansijska sredstva“, ocenjuju ekološki stručnjaci, i dodaju:
„Užice se istovremeno bori sa ekstremnim prirodnim ograničenjima. Geografski položaj, odnosno duboka kotlina u kojoj se nalazi, u kombinaciji sa čestom pojavom temperaturne inverzije, znači da čak i značajno smanjenje emisija štetnih čestica neće odmah doneti vidljive rezultate.“
Više sredstava i ekološke svesti Smanjeno zagađenje, ali i dalje opasno po zdravlje
Prema zvaničnim podatcima Agencija za zaštitu životne sredine (SEPA), u Užicu se mogu videti rezultati ovih pozitivnih promena. Sa vrhuncima zagađenja koji su zabeleženi 2015. i 2016. godine. Merenja koncentracija PM 2,5 koja su važnija i štetnija po naše zdravlje u Užicu su počela tek u poslednjih par godina, i za sada je tu nemoguće ponuditi bilo kakvu sliku.
Merenja čestica PM 10 vrši se odranije. I na osnovu rezultata koje dobijamo od Zavoda za javno zdravlje Užice, više ne možemo govoriti o prekomernom zagađenju vazduha. Ali ima dana kada je ova vrednost višestruko veća od dozvoljene.
„Ako se u toku godine dogodi veći broj dana sa nepovoljnim vremenskim uslovima (hladnoća, pritisak, nedostatak vetra i kiše), u gradu kao što je Užice prelazak granice od 50 mg/m 3 je neminovan.
A preporuka Svetske zdravstvene organizacije je ispod 15 mg/m 3.

Brine podatak da je zagađenje vazduha u velikom broju dana tokom godine, a stručnjaci objašnjavaju:
Lokalna samouprava je pokazala volju da se reši problem velikog zagađenja vazduha. „Užice je primer grada koji je pokazao značajan nivo političke volje. Opredeljujući stručni tim i odgovarajuća finansijska sredstva“, ocenjuje srpski stručnjak za zagađenje vazduha, Dejan Lekić. On navodi: „Posebno je u poslednjih 10 godina upečatljiv pad „pikova“ zagađenja.“
Naime, nekadašnji zabeleženi dnevni maksimumi zagađenja su prepolovljeni. Sa preko 400 na ispod 200 mikrograma PM 10 po metru kubnom vazduha tokom najzagađenijih dana u godini. Problem je u tome što je tih 200 mg/m 3 izrazito opasno po naše zdravlje – granica prekomernog zagađenja je 50 mg/m 3 , a Srbija bi i tu granicu trebalo još da spusti, po preporukama Svetske zdravstvene organizacije.
Više sredstava, čistiji vazduh
Sredstva koja Užice ulaže za promenu ložišta domaćinstava i zamenu stolarije ne dolaze samo iz gradskog budžeta. Deo tih sredstava izdvajaju i Ministarstvo rudarstva i energetike, kao i Ministarstvo zaštite životne sredine.
A Užice u ove svrhe u poslednjih 10 godina u proseku izdvaja sredstva oko 0,6% gradskog budžeta. Postavlja se pitanje koliko bi Užice, kao jedan od gradova sa najzagađenijim vazduhom u zemlji, moglo da poboljša situaciju kada bi moglo da ulaže više , kada bi na primer iznos sa 0,6% povećalao na 1% svog budžeta u rešavanje ovog gorućeg ekološkog problema?
„Lokalne samouprave mogu da naprave nešto što bi mogli da kvalifikujemo kao operativna promena u rešavanju pitanja zagađenog vazduha, na primer gašenje kotlarnica, širenje toplovoda, proširenje zelenih zona i druge mere koje se najčešće nalaze u Planovima kvaliteta vazduha“, kaže Dejan Lekić, i dodaje:
„Bez države, se ne mogu rešiti glavni problemi. Bez državne kontrole tržišta energenata (kvalitet uglja i drveta) i nacionalne strategije za energetsko siromaštvo, lokalni napori ostaju ograničenog dometa. takođe,država bi morala da obezbedi kontinuirano finansiranje većim transferom sredstava iz ekoloških taksi direktno u lokalne budžete za sanaciju ložišta, te izmenom regulative u kontekstu standarda uređaja za grejanje, a posebno goriva koja se mogu naći u slobodnoj prodaji.“

I više ekološke svesti!
A mi dodajemo, bez razvijanja ekološke svesti nema kompletnog rešenja zagađenja vazduha u Užicu, niti u bilo kom drugom delu Srbije. Svedoci smo da se u privatnim ložištima kao energent često nalaze stare automobilske gume, plastika, i ko zna šta još što bukvalno truje vazduh okoline.
Kada shvatimo da to ne smemo raditi zbog samih nas , ali i okoline, onda će se napori lokalnih samouprava i države biti očigledniji u pročišćavanju vazduha čiji kvalitet veoma utiče na naše zdravlje.
Za još informacija, reportaža, pratite naš sajt i društvene mreže Facebook i Instagram!


















































