Više od petine građana, njih 22 odsto, potencijalno želi da se iseli iz Srbije, a više od 90 odsto onih koji već žive u inostranstvu budućnost svoje dece vidi u zemlji u kojoj sada žive ili nekoj drugoj zapadnoj zemlji.

To pokazuju rezultati dva istraživanja „Zašto ljudi odlaze iz Srbije“, koje je organizacija „Srbija 21“ sprovela tokom juna, jula i avgusta prošle godine, na uzorku od hiljadu punoletnih građana Srbije i među 2.149 građana Srbije koji su se iselili u inostranstvo.

Među motivima za iseljenje kao najčešće se ističu standard (41%), bolje plaćen posao (36%) i loša situacija u državi za 9% ispitanih.

Čak 85 odsto ispitanika bi želelo da se iseli u zemlje Zapada, dok svega dva odsto anketiranih kao željenu destinaciju odlaska navodi Rusiju.

Među onima koji razmišljaju o odlasku najviše ih je starosti od 18 do 29 godina, (34% ili oko 450.000 građana). Od onih koji žele da odu u inostranstvo, čak 45% razmišlja o trajnom iseljenju.

Osim u Srbiji, istraživanje, prvo ovakve vrste, sprovedeno je tokom jula i avgusta i u dijaspori, i to online anketom među 2.149 punoletnih ispitanika koji su se iselili iz Srbije.

Ogromna većina anketiranih (92%) svoj život u inostranstvu ocenjuje boljim nego u Srbiji. Na pitanje zbog čega im je bolje u inostranstvu najveći deo ističe bolji životni standard (37%), uređenu državu (13%) i bezbednost (6%).

Na pitanje da li će se vratiti u Srbiju 41% ispitanih to ne planira, dok bi se 35% vratilo, ali tek kada budu u penziji. Najveći deo ispitanih, čak 90% budućnost svoje dece vidi u inostranstvu.

Problem masovnog iseljavanja ljudi nije samo problem Srbije i zemalja regiona, već i najvećeg dela zemalja Istočne Evrope.

Član Fiskalnog saveta Republike Srbije Vladimir Vučković je rekao na predstavljanju istraživanja da je „naivno razmišljati da će ovaj problem da se reši, ali da može biti manje ili više izražen“.

„Ekonomija je uzročnik, ali možda tu postoji i najveći prostor da se stvari promene. Upravo to što imamo toliko propusta, toliko rupa, to je i naša najveća šansa. Jer, bilo bi nezgodno da smo mi sredjena država, da smo uradili sve što možemo u oblasti ekonomije, pa da budemo u ovakvoj situaciji“, rekao je Vučković.

On je naveo da je velika odgovornost političke i društvene elite da svakim svojim potezom pokaže da „ljudi ne treba od države da očekuju da sredi njihov život“ i da u Srbiji treba da se radi na jačanju privatnog sektora.

„Ubuduće kada imamo neke najave ekonomske politike, uvek razmislimo o tome da li to deluje pozitivno dobro za privatni sektor. Ako svi zavisimo od države, nećemo moći puno da očekujemo“, rekao je Vučković.

On je ocenio da će u državnom javnom sektoru plate kao i penzije moći da rastu najviše pet odsto u proseku godišnje.

„To znači da će neka prosečna plata u državi da se udvostruči, sa 400 na 800 evra, u periodu izmedju 15 do 20 godina“, rekao je Vučković.

On je ukazao da u privatnom sektoru postoje dve prednosti, a to su mogućnost veće zarade i „osećaj da si nešto probao da učiniš od svog života“.

„Time što nešto gradiš, a ne radiš za državu, stvaraš svoj mikrosvet koji će tebi biti dovoljan dobar i imaš nadu da ćeš iz godine u godinu da zaradjuješ sve više“, naveo je Vučković.

On je rekao da u Srbiji i ne znamo kako će budućnost stvarno da izgleda, jer „dugo se govorilo o poljoprivredi, a sada imamo rast IT tehnologija i filmske industrije kao rezultat preduzetničke inicijative, a ne plana države“.

Vučković je izrazio očekivanje da će u budućnosti biti novih biznisa koje grade novi ljudi i da ćemo tako uz „sređivanje društva“ imati i bolju klimu za ostanak ljudi u Srbiji.

- Advertisement -