Veliki petak pravoslavni hrišćani obeležavaju, u znak sećanja na dan kada je Isus Hristos raspet na krstu na Golgoti. Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grehove čovečanstva na sebe.

Kao što je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, pre petka ujutro apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda. Na ovaj dan crkva se seća događaja koji su neposredno prethodili raspeću.

Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: „Raspni ga!“. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima rečima: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade“.

Pošto je to za hrišćane dan velike žalosti, on se obeležava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kavog veselja i proslava, a takođe u narodnoj tradiciji je da se tog dana ne rade poslovi u polju i u kući.

Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovestima. Od velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na ckvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Plaštanica se postavlja na posebno ukrašen sto (grob Hristov), ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena.

U ove dane crkva zapoveda najstroži post bez ribe i ulja.

Sveti Sava, Prijepolje (Foto: Iz arhive UžiceMedia)

Verovanja i običaji

Veliki petak se strogo praznuje. Taj dan je crveno slovo pa se stoga ništa ne radi ni od kućnih, ni od poljskih poslova. Žene tog dana ni po koju cenu ne smeju da uzmu iglu u ruke, jer se veruje da će im na rukama izbiti plikovi.

Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju vaskršnja jaja, i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik Vaskrs. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se „čuvarkuća“.

Tog dana poštuje se strog post, u kući se ne pali vatra, ne kuva se čak se i hleb ne mesi tog jutra. Međutim, Srbi veruju da je najtužniji dan u hrišćanstvu najbolji za kalemljenje voća jer se “primi sve što se tog dana nakalemi”.

Takođe, na ovaj dan ne sluša se nikakva muzika, ne pušta se muzika, a ni crkvena zvona se tog dana ne oglašavaju.

U nekim delovima Srbije veruje se da će devojke koje na Veliki petak ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža. Veruje se i da onog ko danas opere kosu cele sledeće godine neće boleti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i svo zlo iz kuće i domaćinstva.

Hroniku kovid -19 tokom aprila možete pogledati na UžiceMedia.

Aktuelne podatke za Srbiju na sajtu Ministarstva zdravlja Srbije.

Najvažnije servisne informacije u Užicu možete pogledati OVDE.

- Advertisement -