SOS telefon je naša nova tema u serijalu “NASILJE Kao najbolje čuvana PORODIČNA TAJNA”, razgovarali smo sa Radmilom Gujaničić, potpredsednicom Upravnog odbora, Vesnom Bogdanović, diplomiranom pravnicom, koordinatorkom SOS telefona Ženskog centra Užice i Brankom Virijević, diplomiranom socijalnom radnicom, konsultantkinjom SOS telefona ŽCU.

O nasilju nad ženama u ruralnom području u tri okruga, Zlatiborskom, Moravičkom i Raškom, posebno su se bavile članice Ženskog centra Užice kroz realizaciju projekta „Sigurnije okruženje za žene sa sela iz jugozapadne Srbije“.

Ovom prilikom sa nama su podelile saznanja do kojih su došle tokom istraživanja i upoznale nas sa rezultatima projekta. Sve sagovornice su odgovarale na naša pitanja.

Šta govore rezultati rada SOS telefona od početka ove godine do sada? Koliko je bilo poziva, koliko ste pružili i koje vrste podrške?

SOS telefon za žrtve porodičnog nasilja u okviru Ženskog centra Užice jedina je specijalizovana i licencirana usluga za pružanje psihološke, socijalne i pravne podrške žrtvama nasinja na području Zlatiborskog okruga. Od avgusta 2015. pa do avgusta 2023. godine na SOS telefonu bio je 7. 591 poziv, a realizovano je 787 individualnih konsultacija.

Samo u poslednja tri meseca ove godine (maj, jun i jul) obavljena je 71 individualna konsultacija. Ono što je primetno jeste promena u direktnom radu sa žrtvama nasilja kroz povećanu potrebu za individualnom psihološkom podrškom u procesu prepoznavanja nasilja.

Branka Virijević (Foto: Privatna arhiva)

Republika Srbija je od usvajanja Istanbulske konvencije pa na ovamo, u velikoj meri poboljšala svoju zakonsku regulativu, donela brojna zakonska i podzakonska akta.

Ono što je neophodan činilac jeste potpuna primena tih zakona u praksi. Ukoliko stručnjaci u institucijama nemaju kapacitet da prepoznaju nasilje, veruju u priču žene i ne sude njenim emocijama svaki od tih dokumenata ostaće samo slovo na papiru.

Ono što Ženski centar Užice vidi kao značajan napredak u toku ove godine jeste poboljšana saradnja sa institucijama u sferi zaštite od nasilja u porodici. Češće upućuju žene na našu uslugu i prepoznaju značaj razgovora i osnaživanja u procesu izlaska iz nasilja.

Da li se i šta se promenilo od početka rada SOS telefona do danas?

– Od početka rada SOS telefona Ženskog centra Užice najveća promena je što je donet Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Prikupljanjem podataka o njegovoj primeni moguće je praćenje primene zakonske regulative i postupanja instutucija iz kojih se vidi na koji način se može poboljšati zaštita žrtava nasilja.

Pored toga SOS telefon Ženskog centra Užice dobio je svoju regionalnu dimenziju tako da njegov rad sada sufinansiraju četiri lokalne samouprave. Zbog kvaliteta rada prepoznat je u široj zajednici kao važna karika u siistemu zaštite od nasilja.

Vesna Bogdanovic ( Foto: Privatna arhiva)

Veoma bi važno bilo da postoji kontinuirana saradnja među svim akterima u društvenoj zajednici i da svako doprinese na svoj način suzbijanju ove negativne pojave, ali i kao podrška ženama koje su u teškim životnim okolnostima.

Mediji bi svakako mogli mnogo da doprinesu boljem razumevanju ovoh problema i boljem odnosu prma žrtvama nasilja.

Da li žene sada više prijavljuju nasilje i zašto? Da li je među njima više i žena sa sela?

– Nasilje u porodici, predstavlja jednu od negativnih društvenih pojava, koja je u našem društvu decenijama bila marginalizovana i ignorisana. Jedan od osnovnih razloga za to su patrijarhalna shvatanja o odnosu polova i roditeljstvu, koja su još uvek dominantna u našoj sredini.

Politička orjentacija društva, da svoj pravni sistem uskladi sa međunarodnim i evropskim pravnim standardima i dugogodišnje sistematsko javno zagovaranje i lobiranje ženskih nevladinih organizacija, doveli su do konstituisanja i afirmisanja specifičnog prava na porodicu slobodnu od nasilja.

Zakonska regulativa u oblasti zaštite od porodičnog i partnerskog nasilja i definisane nadležnosti državnih organa i ustanova motivišu žene žrtve nasilja da prijave nadležnima učinioce nasilja, da izađu iz nasilja i da nastave život dalje bez zlostavljača.

Vrlo je značajna prevencija u smislu povećanja informisanosti javnosti u gradskim i ruralnim sredinama o nasilju u porodici, njegovom fenomenu, oblicima i posledicama, kao i zakonskim procedurama u oblasti zaštite od nasilja.

Evidencija koju vodimo ne pokazuje povećan broj prijava nasilja sa seoskih područja. Ipak, ove podatke uzimamo sa rezervom jer imamo i anonimne pozive.

Rada Gujaničić (Foto: Privatna arhiva)

Ima li zloupotrebe SOS telefona?

SOS telefon je licencirana usluga i predstavlja deo sistema socijalne zaštite, ali ima drugačiju ulogu od isntitucija. On prvenstveno postoji kao prostor i sigurno mesto za žene žrtve nasilja, gde mogu potpuno slobodno da ispolje svoje emocije, strah, krivicu, bes i snagu. To je prostor da žrtva izrazi emocije, ali i da ih normalizuje.

Ono što je važan segment procesa jeste uspostavljanje odnosa bliskosti i poverenja kako bismo ženi poslali jasnu poruku da je razumemo i ne osuđujemo. On funkcioniše po feminističkim principima koji su nastali kroz razmenu iskustava i slušanje.

Radom na SOS telefonu podržavamo žene da se suprotstave nasilju, da se osnaže da same odlučuju o svom životu i tako ih podržimo da budu vlasnice sopstvenog života.

Sa jedne od radionica Ženskog centra Užice (Foto: FB ŽCU)

Iz svih navedenih razloga prostiče da je prostor za zloupotrebu minimalan i da može isključivo da proizađe iz nedovoljnog znanja o svrsi postojanja SOS telefona.

Iz ove oblasti do kraja godine u serijalu  “NASILJE Kao najbolje čuvana PORODIČNA TAJNA”, objavićemo više tekstova. Jedan od njih se odnosi na temu: Prevencija je najbolja odbrana od nasilja, drugi govori o tome kako pobediti sramotu i strid, zatim, podsećamo, uz pomoć sagovornica iz Ženskog centra Užice, da su žene u ruralnom području uvek u većem riziku i problemima.

Do sada su novinari i saradnici UžiceMedia realizovali više projekata, neki od njih su:

- Advertisement -