U pravoslavnim hramovima služi se liturgija i osvećuje voda. Srpska pravoslavna crkva slavi Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru. Praznik se vezuje za praznik krštenja Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.

Ustanovljen je godinu dana posle Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, održanog 326. godine, u vreme cara Konstantina, koji je Milanskim ediktom (313. godine) priznao hrišćanstvo kao zvaničnu veroispovest, odnosno slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovedi.

Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti – poznata je naša izreka, pa vernici uglavnom poste na hlebu i vodi, dok je hrana životinjskog porekla strogo zabranjena.

Krstovdan se slavi i kao krsna slava. Ranije su se ljudi strogo držali posta na ovaj dan.

Manastir Tvrdoš (Foto: UM)

Na jesenji Krstovdan prema drevnim običajima se bere i posvećuje bosiljak.

Na zimski Krstovdan, koji je uoči Bogojavljenja 18. januara, po predanju se ukrštaju vetrovi.

U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu, i ako se voda smrzne očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će sledeća godina biti „oskudna i bolešljiva“.

Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta da bi se zaštitila od bolesti. U narodu se veruje da se na Krstovdan zmije povuku na počinak i da ih od tada više nema.

U našem narodu se veruje da na Krstovdan – 11. po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru, treba iskopati rupe za sađenje voćaka, kako bi im se grane što više razgranale.

Na Krstovdan se predskazuje vreme, pa se veruje da  ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je suvo, naredna godina će biti sušna.

Tako grmljavina o Krstovdanu predskazuje plodnu godinu. Ako je Krstovdan oblačan, zima će biti snegovita. Ako je vedar, biće suvomrazice.

Na današnji dan je dobro urediti kuću i tako je, uslovno rečeno, pripremiti za zimu.

Na jesenji Krstovdan održavaju se brojni vašari u Srbiji, neki od njih su zbog koronavirusa odgođeni.

Zbog korone nema vašara u Čajetini

Tradicionalni vašar koji se već godinama održava 27. septembra, na Krstovdan u Čajetini, ove godine neće biti održan zbog rizika od širenja kovida-19, saopštio je Štab za vanredne situcije opštine Čajetina, detalji se mogu pogledati na portalu opštine Čajetina.

- Advertisement -