U novinarskoj sekciji sada je oko 20 učenika, a „Petlja“ je od početka nadmašila okvire školskog časopisa. Godinama učenici i nastavnici nastoje da zadrže kvalitet.

U vreme kako oni objašnjavaju, kada u dnevnoj i elektronskoj štampi sve vrvi od preterivanja, neukusa i ozbiljnih jezičkih ogrešenja, „Petlja“ se trudi da bude kvalitetna u pogledu tema, stila, pravopisa.

Danijela Nenadić, direktorka škole

Potvrdu za to su dobili i 2017. godine kada su osvojili treću nagradu na konkursu Društva za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja čime su proglašeni za jedan od najboljih časopisa u kategoriji svih srednjoškolskih časopisa na teritoriji Srbije.

Priznanje nam je bilo još značajnije zbog toga što smo u konkurenciji sa  gimnazijama bili jedna od retkih tehničkih škola koja je nagrađena ovom nagradom, – rekla je Danijela Nenadić, direktorka škole.

Listajući stare brojeve od 1993. godine zapisano je da „trebalo je imati petlju, pa u tim teškim vremenima pokrenuti „Petlju“. Zanimljivo je i da  se pojam petlje pojavljuje u svim područjima rada škole Tehničke škole „Radoje Ljubičić“ Užice.

Slađana Janjić, profesorka i urednica „Petlje“

Da bi jedan časopis opstao potrebna je kreativnost učenika i entuzijazam nastavnika.

Vizija nam je da budemo savremena škola po meri učenika koji je u središtu obrazovnog procesa, naučen da razmišlja i razvija kritičko mišljenje, – objasnila je Slađana Janjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i urednik “Petlje”.

Reč učenika, mladih novinarki i novinara

Učenica Nada Mićić, novinarka “Petlje” kaže da je izuzetno važno što može da iskaže svoje mišljenje, da pokaže stvarnost kakva jeste, a da pritom njene reči ne budu cenzurisane. Dragoceno iskustvo koje je stekla u „Petlji“ opredeljuje je da upiše studije novinarstva.

Nataša Janković, učenica i novinar “Petlje” objasnila je da skoro svi đački listovi imaju sličnu naslovnu stranu, a da oni „svake godine imaju novu ideju i pričaju priču sa naslovne strane“.Na dve strane i na osnovu fotografije koja je prati i napišu priču.

Filip Mirosavljević, učenik i novinar “Petlje” rekao je da su na jedinstven i specifičan način predstavili časopis i na Sajmu knjiga u Beogradu. Pred mnogobrojnom publikom prikazali su svoj rad i školu uz pomoć i bivših učenika, odnosno „raspetljali su petlju“.

Učenici imaju mogućnost da radom na časopisu razviju svoje talente i veštine tako što  predlažu teme, objavljuju svoje kreativne radove, prave ankete, otkrivaju interesantne ličnosti, rešavaju probleme svojih vršnjaka, pišu o zanimljivostima struke koju su odabrali, iskazuju svoje stavove o predmetima koje uče i o nastavnicima.

Upitani zbog čega su u novinarskoj sekciji, najčešće kažu da su upravo zbog svega nabrojanog o čemu mogu da pišu.

Imaju jasnu uređivačku politiku što je vrlo važno a prioritet im je negovanje pisane reči. Istražuju šta je interesantno ali i rade tako da budu svoji i da ne liče na druge časopise.

Kada pogledamo medije danas sve je malo izobličeno. Mi u školi generalno bavimo se „čistim“ novinarstvom i da to što kažemo ima svoj smisao. Zato i mislim da su se mediji „iskvarili“ i smeta mi to. Zato moje buduće bavljenje novinarstvom vidim približno kao ovo u školi. Interesuju me štampani mediji,- objasnila je učenica Nada.

Značaj se pridaje nebitnim stvarima,- dodao je Filip navodeći primer rijalitija, a nema mesta za iskazivanje pravih stvari.

Sadržaji imaju dosta preterivanja i jezičkih ogrešenja što navodi učenike da traže pojašnjenja od profesorke srpskog jezika i urednice Janjić.

Lektorski rad je zanemaren i sve više je medija bez lektora. Suština dijaloga sa mladim novinarima i iznošenje njihovih stavova ukazuje da im je potrebno više druženja i međusobne lične komunikacije, a ne kako kažu da svi gledaju u telefone i na društvene mreže. Učenica Nataša zaključuje da sa društvenih mreža ništa ne mogu da nauče, a informacije koje odatle dobijaju su kako kaže nebitne.

U okviru serijala KULTURA DIJALOGA na UžiceMedia možete pročitati i tekstove: „Ukoliko ne bude promena lokalni mediji će postati propagandna glastila“, zatim „Lokalni mediji su odraz opšte duhovne klime“, „Formalna pisemnost danas se nepodnošljivo lako kupuje“„Odlučivalo je pravo jačeg, bolje kotiranog“„Čim nemate argumentaciju, onda vam je niska tolerancija“ i „Lokalni mediji kao protočni bojler“.

- Advertisement -