Efekat aerozagađenja nije samo mehaničko oštećenje sluznica već  i izmene u imunskom odgovoru. Kod astme, bronhitisa, zapaljenja pluća u  zavisnosti od stepena izloženosti, vrste i koncentracije aerozagađivača  dovode i do komplikovanijih stanja.

Pacijenti koji imaju astmu ili hroničnu opstruktivnu bolest pluća teže podnose virusne infekcije i imaju veće komplikacije u odnosu na ostale, zahtevaju veći nadzor i efikasniju terapiju.

Simptomi zbog uticaja aerozagađivača nisu vezani samo za respiratorne organe već i za bolesti srca, mozga i kompletnu izmenu imunskog sistema. Ako organizam mora da se bori sa aerozagađivačima smanjuje se njegova odbrambena sposobnost od infekcija.

Paljenje otpada na otvorenom, ali i upotreba pesticida i raznih drugih po disajne organe toksičnih proizvoda značajno ugrožava zdravlje populacije. U kućnim uslovima takođe primena kiselina, osveživača vazduha, čak i puderastih praškastih supstanci ugrožava respiratorni sistem, navodi dr sci med dr Gordana Kovačević, internista – alergolog i klinički imunolog Opšte bolnice Užice.

Dr sci med dr Gordana Kovačević, internista-alergolog i klinički imunolog Opšte bolnice Užice

Pored toga ozon je posebno povećan u letnjim mesecim, a dejstvo sunčevih zraka potencira efekat ozona i ugljen monoksida na disajne organe. Zato imao osećaj boravka kao u „staklenoj bašti“, pa je veoma  važno da pored ostalih zagađivača merimo vrednosti ozona i ugljen monoksida u vazduhu.

Međutim, da bismo imali realnu sliku tokom leta trebalo bi da merimo i ozon. Naša je obaveza da kvalitet vazduha „držimo“ na nivou neškodljivom za  zdravlje. To je obaveza svih nas. Dakle, na nama je da se smanji upotreba pesticida, da se smanji koncentraciuja čađi, da se iz upotrebe za grejanje isključi ugalj, dizel motori koji su gravni izvor PM2,5.

Dokaz da i pored toga što nije grejna sezona, a vrednosti PM10 prelaze 50 miktrograma po metru kubnom u pojedinim satima tokom dana, znači da tome doprinosi ljudski faktor odnosno svi mi.

Četinari su prirodni prečišćivači vazduha i oni vrše detoksikaciju i veoma su važni za opstanak  svih živih vrsta.

Doktorska disertacija  dr sci med dr Gordane Kovačević, objavljena u septembru prošle godine, pokazala je da azot oksid, sumpor dioksid, čađ i taložne čestice od 2,5 i 10 mikrona višestruko povećavaju rizik od akutnih pogoršanja pacijenata sa dijagnozama astme i rinitisa koje su bolesti disajnih organa.

Ove godine u fokusu su bolesti disajnih organa isprovocirane virusnim infekcijama. Ishod lečenja u velikoj meri zavisi od stanja sluznica disajnih organa i imunskog sistema.

Deo iz naučnog rada

Izvori PM 10 su termoelektrane, ugalj, ali i izduvni gasovi, prašina, teški metali, kiseline… Poređenja radi polenska zrna su u kategoriji od 2,5 mikrona, a promer ljudske dlake je od 60 do 100 mikrona. Dakle, ljudsko oko ne može da vidi čestice od 2,5 i 10 mikrona, ali one udahom mogu da prodru u disajne puteve.

Kvalitet vazduha u Užicu aktuelna je tema najčešće u zimskom periodu, ali o uticaju aerozagađenja na zdravlje građana moramo govoriti tokom cele godine.

Tokom prošle grejne sezone veliki broj dana bio je u kategoriji nezdrav ili opasan po zdravlje. Vrednosti čestica PM10 prelazile  su granicu od 50 mikrona po metru kubnom koji su srednja dnevna dozvoljena koncentracija. To su čestice čija se koncentracija poredi u celom svetu i koje se i bez dodatnih uticaja virusa  smatraju jednim od glavnih uzroka oboljevanja od bolesti disajnih i kardiovaskularnih organa.

– Cilj je upoznavanje sa situacijom, ali i obavezu da se uputi apel kako bi se uticalo na kvalitet vazduha. Oni koji se bave naukom i strukom imaju još veću obavezu jer ako ćutimo i ne informišemo ljude sve što smo radili nema nikakvog smisla i značaja.

Bavila sam se ispitivanjem uticaja kvaliteta vazduha na pacijente koji su oboleli od alergijske astme i alergijskog rinitisa. Iskustvo u radu dalo mi je signale da ljudi u poslednje vreme imaju sve više alergijskih bolesti. U periodu godine tokom grejne sezone to je mnogo izraženije, a simptomi su teži bez obzira što imaju preosetljivost na polene. Naučni doprinos i rezultati rada su pokazali da  očigledno azot oksid, sumpor dioksid, čađ, taložne čestice… značajno povećavaju rizik od akutnih pogoršanja astme i rinitisa, – ističe dr Kovačević.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji oko 6000 ljudi prevremeno umre zbog aerozagađenja. Od toga se najveći uticaj pririsuje PM10 česticama. Pojavi simptoma astme doprinose aerozagađivači u ispoljavanju bolesti. Ljudi ne odlaze na posao, nisu radno sposobni, kvalitet života se umanjuje a troškovi lečenja su veliki. I mnogo bogatije zemlje o tome više vode računa jer im je zdravlje na prvom mestu.

Kada govorimo o Užicu podaci pokazuju da čađ značajno pogoršava ispoljavanje simptoma astme, primera radi tri dana posle izlaganja čađi koja je bila tri – četiri puta veća od maksimalno dozvoljene koncentracije što se nama stalno dešava tokom zime, onda dolazi i do tri puta većeg rizika od pogoršanja. Kada su u pitanju sumpor dioksid i azot oksid potrebno je još manje vremena tako da već prvog dana se ispoljava kod sumpor dioksida, a azot oksid za dva dana dovodi do pogoršanja. A taložne čestice PM 2,5 i 10 posle dva do tri dana.

Saobraćajna infrastruktura u gradu

Tokom godine saobraćajno aerozagađenje ispoljava se jer je dizel glavni izvor čestica PM 2,5.  U Evropi se zato i smanjuje broj automobila sa ovim gorivom. To i kod nas treba da se sprovede i da se srednje dnevne dozvoljene koncentracije aerozagađivača snize jer istraživanje je ukazalo da sumpor dioksid i azot oksid bez obzira što su koncentracije bile u granici dozvoljenog dovode do značajnih pogoršanja bolesti.

U ovom radu isključen je uticaj metereoloških faktora, a kada se doda i povećani uticaj vlažnosti vazduha kao što se dešava zimi, onda je kvalitet vazduha još gori i efekat po zdravlje lošiji.

Prisustvo aerozagađivača provocira akutna pogoršanja i doprinosi da se pacijenti javljaju hitnim službama i koriste dodatnu terapiju. Sve to naravno utiče na tok bolesti, kvalitet života, odsustvo sa posla…

Svako od nas mora voditi računa o svom okruženju. Na nivou gradova treba angažovati već postojeće stručnjake, ljude koji se razumeju u način  grejanja i tehnička rešenja za to, saobraćajne inženjere koji bi trebalo da naprave plan  smanjenja opterećenja saobraćajem, pre svega centra grada.

 Svetska zdravstvena organizacija predviđa da se do 2025. potpuno zabrani upotreba uglja za ogrev.

Lokacije povećanog zagađenja

Trebalo bi na više mernih mesta meriti aerozagađivače i uvesti merenje ozona i ugljen monoksida čija koncentracija i toksičnost  pod dejstvom sunčeve svetlosti je veća tokom leta. Mi tokom grejne sezone imamo značajno veće koncentracije ostalih aerozagađivača ali je sigurno da je tokom leta povećan i ozon i ugljen monoksid, ali mi ih ne merimo.

Indeks kvaliteta vazduha u zemljama Evropske unije,Kanadi i Americi meri se na osnovu koncentracije ozona i izmerenih koncentracija ostalih aerozagađivača.

Mi bi trebalo takođe da se uskladimo i po tom pitanju. Ne treba se zaklanjati iza kolektivne odgovornosti. Svaki pojedinac mora voditi računa o načinu grejanja,  koje gorivo koristi za automobile, o svakom drvetu. Ako se seče drveće mora biti plansko sa obrazloženjem i uz sađenje novog drveća. Voditi računa o tome koliko vremena treba da neko drvo poraste.

A u svemu ovom je ključan uticaj aerozagađenja na zdravlje ljudi koje uvek mora biti prioritet, naglašava dr Kovačević.

Prva studija na Balkanu

„Procena uticaja kvaliteta vazduha na pogoršanja alergijskog rinitisa i astme“ dr sci. med Gordane Kovačević, interniste-alergologa i kliničkog imunologa Opšte bolnice Užice prva je studija na Balkanu koja dokazuje uticaj aerozagađenja na zdravlje. Već je izazvala veliko interesovanje u svetskim naučnim krugovima koji se bave medicinom i zaštitom životne sredine.

Podaci za studiju korišćeni su iz Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za javno zdravlje Užice, sa sajta sepa.gov.rs, iz dokumentacije  hitnih službi u Užicu, Kosjeriću, Sevojnu i Prijemnog odeljenja Opšte bolnice u Užicu.

Dr Kovačević objavila je do sada i dva rada u međunarodnim časopisima o uticaju čađi i svih aerozagađivača na astmu tako da se podaci mogu prikazivati u svetu  i upoređivati sa ostalim naučnicima u praćenju kvaliteta vazduha i uticaja na zdravlje.

U junskom broju 2020. godine poljskog naučnog časopisa „Allergologija i dermatoogija“ objavljen je rad dr Gordane Kovačević na temu uticaja parametara kvaliteta vazduha na pogoršanje astme i rinitisa u užičkom kraju.

Kad (ne) zdravo udahneš

Ovo je prava prilika da se podsetimo kako izgleda početak grejne sezone u Užicu, koji godinama unazad izaziva nezadovoljstvo građana zbog povećanog aerozagađenja i njegovog uticaja na zdravlje, ali i reakcije nadležnih koji navode da se iz godine u godinu ulaže sve više finansijskih sredstava za smanjenje zagađenja vazduha. Više u tekstu Užicemedia o individualnim ložištima.

Evo i teksta pod naslovom Nezdrav vazduh dišemo, gde se navode merenja Zavoda za javno zdravlje prema kojima je vazduh u Užicu nezdrav.

A početkom ove godine održana je Tribina o kvalitetu vazduha u Užicu i uticaju na zdravlje ljudi. Na tribini je svoju doktorsku disertaciju „Procena uticaja kvaiteta vazduha na pogoršanje alergijskog rinitisa i astme“ predstavila naša sagovornica dr Gordana Kovačević, specijalista interne medicine, šef Odseka za alergologiju i kliničku imunologiju pri Internom odeljenju Opšte bolnice u Užicu.

Tekst iz serijala „EKO KONTROLOR“, u okviru proizvodnje medijskih sadržaja organizacija civilnog društva  sufinansiran je sredstvima GRADA UŽICA. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

- Advertisement -