Dragan Dragojlović, pesnik, dobitnik je ovogodišnje nagrade koju je uručila Dušica Murić, direktorka Narodne biblioteke u Užicu, 24. septembra, tokom održavanja 44. književne manifestacije „Odzivi Paunu“ u užičkom selu Ribaševini, rodnom mestu prerano preminulog pesnika Pauna Petronijevića (1936-1962), u okviru koje su organizovani i „Susreti pesnika Zlatiborskog okruga“.

Pesnik Milijan Despotović iz Požege, veliki pregaoc u kulturi, koji godinama svojim aktivnostima promoviše i afirmiše delo Pauna Petronijevića, između ostalog, objavio je 12 Paunovih knjiga, selektor je književne manifestacije „Odzivi Paunu“. Ove godine, opredelio se da 34. „Paunova nagrada“ bude dodeljena Draganu Dragojloviću (1941. godina Pilica kod Bajine Bašte) pripovedaču, pesniku, romanopiscu, putopiscu, diplomati u penziji za zbirku pesama „Sam nasuprot sebe“ jer je „ovom knjigom iskazao filozofsko shvatanje protoka vremena“ i „svojim filozofskim pogledom na život, njegovo trajanje i izmak, podvukao crtu između opštosti i saopštavanja sebe, orodio se sa poezijom koja je srpskoj književnoj baštini svojim iskustvom i misaonim dosegom dala doprinos“.

Dragan Dragojlović nije očekivao nagradu

„Paunovu nagradu“ Dragan Dragojlović nije očekivao. Čuvaće je kao „sećanje na pesnika čije ime nagrada nosi, ali i sa setom na godine kada smo mi, užički đaci, počinjali da pišemo pesme, žaleći Pauna, našeg starijeg sabrata.“ Osim stihova koje je govorio iz nagrađene zbirke pesama, Dragojlović je između ostalog rekao:

– Možemo reći kako sudbina prema Paunu nije bila milostiva, ali mu je bilo milostivo rođenje koje mu je dalo nemerljiv dar. Saosećajući sa njegovim kratkim životnim vekom, neki ljudi nisu žalili napora i činili su koliko su mogli da Paunovo delo ne padne u zaborav, da ne ostane zagubljeno u sveskama i izbledelim listovima papira.

Dragojlović je podsetio da su među onima koji su Paunovo delo otrgli od zaborava, Paunov brat Momčilo Momo Petronijević, braća Đoković koji su mu neposredno pred smrt objavili prvu knjigu pesama, Todor Toša Đurić koji je inicijao osnivanje ove književne manifestacije, Milijan Despotović.

– Koliko je Paunu bolest uskratila život, toliko mu je svojom nemilosrdnom ponudom omogućila da za tako malo godina života napiše toliki broj pesama. Čini se da je sve vreme njegovog kratkog života ostalo kao zaveštanje u pesmama. Ostalo da živi u napisanoj pesmi i reči, – rekao je Dragan Dragojlović. O poeziji Pauna Petronijevića, Dragan Dragojlović je, između ostalog rekao:

Anđela Lazić, učenica OŠ u Ribaševini

– Osećanje za prirodu i priroda kao zavičaj čoveka i sveta je manje ili više vidljiv pratilac i sadržaj velikog dela njegovih pesama. Njegova poezija kao da ne ističe oštro, kao da se ne žali zbog pesnikove bolestii mogućeg brzog i neumitnog kraja, ali se to može prepoznati u tananim nitima njegovih pesama, u cvrkutu njegovih ptica, u duhu vremena. Njegova rima je zvučna, ali nije napadna, ona je tanana kao dah bolesnog čoveka na vetru. Slike su neodvojivi deo njegove poezije, njegovog doživljaja i vidljivog i nedidljivog sveta – i nastavio:

– Paunovi stihovi nas tiho i skoro mirno suočavaju sa pesnikom bolje od bilo kakvog kritičarskog pera. Mnoge od njegovih pesama niko ne treba da objašnjava: priroda, čist jezik, seta, tragika i pesnikova vizija su tu. Čitalac će sve, i ono između stihova i nerečeno moći da razume. A neki i da vide suzu koja nije kanula.

Manifestacija otvorena stihovima Paunove pesme 

Manifestacija je tradicionalno, otvorena stihovima Paunove pesme  „Dobro leto“ koje je govorila učenica OŠ u Ribaševini Anđela Lazić, a potom su  svoje stihove u okviru programa „Susreti pesnika Zlatiborskog okruga“ govorili Vida Nenadić, Miljko Mitrović, Divna Đurović, koja je inače, prvi put javno govorila svoje stihove, i Petar Matović, dok je poeziju Predraga Jovičića koji iz opravdanih razloga nije mogao da prisustvuje, govorila Mirjana Stanković Dimitrijević, diplomirani bibliotekar koja radi u odeljenju užičke Narodne biblioteke u Ribaševini.

U pratećem programu su učestvovali učenici OŠ „Miodrag Milovanović Lune“ u Ribaševini koji su sa svojom učiteljicom Maricom Vukić  priredili kolaž stihova Pauna Petronijevića i podsetili na život i rad ovog mladog pesnika, nastupio je i KUD „Prvi partizan“, kao i Bogdan Čančarević, učenik Muzičke škole „Vojislav Lale Stefanović“.

Bogdan Čančarević, učenik Muzičke škole „Vojislav Lale Stefanović“

Program su pripremile i vodile Mirjana Stanković Dimitrijević, Nela Tomić Bogdanović i Milica Tarabić.

Učesnike manifestacije, ranije dobitnike „Paunove nagrade“, učenike i meštane Ribaševine, laureata ovogodišnje manifestacije pesnika Dragana Dragojlovića, u ima Grada Užica, pozdravio je Miodrag Petković, član Gradskog veća.

Organizator manifestacije je užička Narodna biblioteka u saradnji sa Udruženjem građana „Župa Lužnica“, Književnim klubom „Paun Petronijević – Rujno“ i MZ Ribaševina, a pokrovitelj je Grad Užice.

Najstarija književna manifestacija u užičkom kraju

Prema istraživanjima Milutina Pašića u rodnom selu Pauna Petronijevića od 1972. godine održava se književna manifestacija „Odzivi Paunu“, koja je od 1975. prerasla u tradicionalnu priredbu. Prema rečima selektora, Milijana Despotovića, 13 godina posle pesnikove smrti (12. avgusta 1975) na Paunovom grobu okupilo se 13 pesnika, koji su kazivali svoju poeziju. Tom prilikom uručeni su im prvi primerci knjige „Dobro leto“ koja je istim povodom objavljena.

Sa sedištem u Narodnoj biblioteci Užice, 26. decembra 1974. godine osnovan je Književni klub „Paun Petronijević“ čija je uloga, između ostalog, bila organizacija književne manifestacija „Odzivi Paunu“ i kada je Klub 1988. godine usvojio propozicije, prema njima je odlučeno da se ova manifestacija održava svake godine s ciljem da se afirmiše književno stvaralaštvo na području užičkog kraja.

Plaketa „Paun Petronijević“

Doneta je odluka da se na manifestaciji dodeljuje plaketa „Paun Petronijević“ za ukupan doprinos širenju knjige i „Paunova nagrada“ za najbolje pesničko ostvarenje književika Zlatiborskog okruga u periodu između dve manifestacije.

Plaketa „Paun Petronijević“ se počela dodeljivati pre donošenja propozicija, od 1982. godine,među njenim dobitnicima su zaslužni pesnici i kulturni delatnici: Momčilo Tešić, Slavko Vukosavljević, Rade Poznanović, Milica Zdravković, Dragiša Vitošević, Todor Đurić Ginin, Mihajlo Ćupović, Milijan Despotović, Slobodan Ristović, Nenad Ristanović Staparski, Mirko Ikonić, Zoran Nedeljković Žiravac, Dragan Todorović, Dobrilo Nenadić, Svetisalv Basara.

Gosti književnih susreta u Ribaševini do sada su bili zavičajni književnici, Milovan Vitezović, Radomir Andrić, Ljubivoje Ršumović i druga eminentna imena srpskog pesništva, kao što su Alek Vukadinović, Dobrica Erić i Matija Bećković.

„Odzivi Paunu“

Književne susrete u jednom periodu organizovala je Kulturno-prosvetna zajednica, da bi početkom novog milenijuma užička Narodna biblioteka ponovo preuzela brigu o „Odzivima Paunu“.

„Odzivi Paunu“ su najstarija književna manifestacija u užičkom kraju koja se održava u kontinuitetu. Jedino u prvoj godini pandemije izazvane virusom korona, 2020, 42. „OdziviPaunu“ održanisuonlajn. Bezobziranaodsustvoživogprograma, Narodna biblioteka Užice prvi put je bila prilici da okupi pesnike iz celog Zlatiborskogo kruga u pokušaju da, prema rečima Zorana Jeremića „rasplamsa prerano ugašeni plamen unutrašnje vatre“ Pauna Petronijevića.

Do sada je na ovim susretima gostovalo preko sto pesnika.

Redakcija UžiceMedia priprema još tekstova u serijalu „Sa knjigom, utabanim i novim stazama“, o užičkom bibliotekarstvu, kroz priče o knjizi, biblioteci, značajnim manifestacijama, bibliotekarima iz Užica, Čajetine, Bajine Bašte i Požege.

Učenici OŠ Miodrag Milovanović Lune Ribaševina (Foto: UžiceMedia)

Hroniku kovid – 19 tokom septembra možete pogledati na Užicemedia.

Aktuelni podaci o kovidu za Srbiju na sajtu Ministarstva zdravlja Srbije.

Najvažnije servisne informacije tokom septembra možete pogledati OVDE

- Advertisement -